-
Predčas, prečas ili pretčas?
Odgovor: Pravilno je pretčas zbog jednačenja po zvučnosti.
-
Otkud ili Odkud?
Pravilno je “otkud”.
-
Podsmevati ili potsmevati?
Pravilno je podsmevati – ovo je izuzetak od pravila jednačenja suglasnika po zvučnosti.
-
Prethodni ili predhodni?
Pravilno je prethodni, zbog jednačenja suglasnika po zvučnosti.
-
Izuzeci ili izuzetci?
Pravilno je izuzeci. Reči koje imaju nepostojano a u nominativu jednine i genitivu množine gube t i d u svom nominativu množine. Još primera: dodaci, počeci, preci, zadaci...
-
Potpisati ili podpisati?
Pravilno je potpisati – jednačenje po zvučnosti.
-
Potsetiti ili podsetiti?
Piše se podsetiti.
-
Odštampati ili otštampati?
Pravilno je odštampati i to je izuzetak od pravila jednačenja po zvučnosti.
-
Greški ili grešci?
Pravilno je grešci.
-
Trenuci ili trenutci?
Pravilno je trenuci.
-
Potpredsednik, podpretsednik, potpretsednik?
Pravilno je potpredsednik.
-
Odprilike ili otprilike?
Pravilno je otprilike.
-
Telefonistkinja ili telefoniskinja?
Pravilno je telefonistkinja.
-
Umesan ili umestan?
Pravilno je umestan.
-
Absolutno ili apsolutno?
Pravilno je apsolutno. Iako u svom latinskom obliku reč glasi absolutum, kod nas se vrši jednačenje po zvučnosti te “b” prelazi u “p”.
-
Apsorpcija ili absorpcija?
Pravilno je apsorpcija. Jednačenje po zvučnosti.
-
Bajki ili bajci?
Pravilno je bajci, slično kao i majci.
-
Daski ili dasci?
Pravilno je dasci.
-
Korišćen ili korišten?
Oba su pravilna.
-
Majkin ili majčin?
Oba su pravilna.
-
Odbranbeni ili odbrambeni?
Pravilno je odbrambeni.
-
Osvetlenje ili osvetljenje?
Pravilno je osvetljenje.
-
Pejzaž ili pejsaž
Pravilno je pejzaž.
-
Plomba ili blomba?
Pravilno je plomba.
-
Želuci ili želudci?
Pravilno je želuci.
-
Završeci ili završetci?
Pravilno je završeci.
-
Abstraktno ili apstraktno?
Pravilno je apstraktno. Vrši se jednačenje po zvučnosti.
-
Bacil ili bakcil?
Pravilno je bacil, po latinskoj reči bacillus.
-
Beskorisna ili bezkoristna?
Pravilno je beskorisna. T se gubi u suglasničkoj grupi “stn” u najvećem broju slučajeva.
-
Beskontaktno ili bezkontaktno?
Pravilno je beskontaktno, zbog jednačenja suglasnika po zvučnosti.
-
Bezvučni ili bezzvučni?
Pravilno je bezvučni. Kada se u našem jeziku dva ista suglasnika nađu zajedno, najčešće se jedan od njih ispušta. Izuzeci su reči u superlativu sa udvojenim “j” (najjači) i mimo toga reči gde je oba suglasnika moraju sačuvati da se ne bi izgubilo značenje (vannastavne aktivnosti).
-
Besmrtan ili bezsmrtan?
Pravilno je besmrtan. Vrši se jednačenje po zvučnosti pa “z” prelazi u “s”, dajući nam duplirano “s” te jedno od njih ispuštamo.
-
Bivolčić ili bivočić?
Pravilno je bivolčić.
-
Vašington ili Vašinkton?
Pravilno je Vašington. Ne vrši se jednačenje po zvučnosti jer je reč stranog porekla.
-
Stanbeni ili stambeni?
Pravilno je stambeni – “n” prelazi u “m” zbog jednačenja po mestu izgovora.
-
Sretan ili srećan?
Pravilna su oba.
-
Sredstvo ili sretstvo?
Pravilno je sredstvo i ovo je izuzetak od pravila jednačenja po zvučnosti.
-
Peku/Peču, peci/peči i slično?
Pravilno je peku i peci.
-
Ovlašćenje ili ovlaštenje?
Pravilna su oba.
-
Podstanar ili potstanar?
Pravilno je podstanar.
-
Podelak ili podeljak?
Pravilna su oba, ali ne i podeok.
-
Opredeljenje ili opredelenje?
Pravilno je opredeljenje.
-
Odpadak ili otpadak?
Pravilno je otpadak.
-
Odprilike ili otprilike?
Pravilno je otprilike.
-
Neuporedljivo ili neuporedivo?
Koriste se oba.
-
Neizvesan ili neizvestan?
Pravilno je neizvestan.
-
Žnjela ili žela?
Koriste se oba.
-
Nezamenjiv ili nezamenljiv?
Oba su prihvatljiva.
-
Maskembal ili maskenbal?
Pravilno je maskenbal. Ovu složenicu smo preuzeli iz nemačkog jezika, a kako se “n” u njoj našlo na granici reči od kojih se sastoji, ostaje nepromenjeno.
-
Mislilac ili mislioc?
Prevodilac ili prevodioc?
-
Neizvestan ili neizvesan?
Pravilno je neizvestan.
-
Stonjak, stolnjak ili stoljnjak?
Pravilno je stolnjak.
-
Potsetiti ili podsetiti?
Piše se podsetiti.
-
Poljupci ili poljubci?
Pravilno je poljupci, zato što je “b” iz “poljubac” došlo u kontakt sa “c” te je izvršeno jednačenje po zvučnosti.
-
Odkad ili otkad?
Pravilno je otkad zbog jednačenja po zvučnosti.
-
Greški ili grešci?
Pravilno je grešci.
-
Marketinški ili marketiški?
Pravilno je marketinški.
-
Majci ili majki?
Koriste se oba.
-
Ljutstvo ili ljudstvo?
Pravilno je ljudstvo.
-
Lizi ili ligi?
Pravilno je ligi.
-
Lenkin ili Lenčin?
Pravilno je Lenkin.
-
Lenci ili Lenki?
Pravilno je Lenki.
-
Obrasci ili obrazci?
Pravilno je obrasci.
-
Obestan ili obesan?
Pravilno je obestan.
-
Pariški ili pariski?
Pravilno je pariski.
-
Rasformirati ili razformirati?
Pravilno je rasformirati.
-
Ravnodnevnica ili ravnodnevica?
Koriste se oba.
-
Knjizi ili knjigi?
pravilno je knjizi.
-
Tešnji ili tesniji?
Pravilno je tešnji.
-
Televiziski ili televizijski?
Pravilno je televizijski.
-
Cušpajz ili ćušpajz?
Pravilno je cušpajz.
-
Daski ili dasci?
Pravilno je dasci.
-
Dečji ili dečiji?
Oba su pravilna, mada pravopisi preporučuju dečji kao pravilniji.
-
Dijagnostikovan ili dijagnostifikovan?
Pravilno je dijagnostikovan.
-
Lezbejka ili lezbijka?
Pravilno je lezbijka.
-
Nokdaun ili nogdaun?
Pravilno je nokdaun – ovo je izuzetak od pravila jednačenja suglasnika po zvučnosti.
-
Živeti ili živiti.
Pravilno je živeti.
-
Bezžični ili bežični?
Pravilno je bežični. Pošto zbog jednačenja po mestu izgovora “z” prelazi u “ž”, dolazi do toga da imamo dva ista suglasnika jedan pored drugog zbog čega se jedan od njih ispušta.
-
Blicem ili blicom?
Pravilno je blicem. Uopšteno imenice muškog roda koje se završavaju na “c” u instrumentalu imaju završetak “em”.
-
Brisela ili Brisla?
Pravilno je Brisela.
-
Vašington ili Vašinkton?
Pravilno je Vašington. Ne vrši se jednačenje po zvučnosti jer je reč stranog porekla.
-
Uputstvo ili upustvo?
Pravilno je uputstvo. Obično se “t” gubi kad se nađe ispred suglasničke grupe koja sadrži još jedno “t” ali ovo je izuzetak od pravila.
-
Podrški ili podršci?
Pravilno je podršci.
-
Velington ili Velinkton?
Pravilno je Velington. Ovo je izuzetak od pravila jednačenja po zvučnosti pošto je reč ujedno i o vlastitom imenu i o reči stranog porekla.
-
Varilac ili varioc?
Pravilno je varilac.
-
Tužilac ili tužioc?
Pravilno je tužilac.
-
Primetba ili primedba?
Pravilno je primedba.
-
Babski ili bapski?
Pravilno je bapski, zbog jednačenja po zvučnosti.
-
Baki ili baci?
Pravilno je baki. Pošto je u pitanju reč od milja, ne primenjuje se glasovna promena. Isto kao i deki, zeki, seki i sličnim.
-
Banci ili banki?
Pravilno je banci, ako koristimo dativ jednine. “Sve sam otplatio banci.” Kao genitiv množine može se koristiti banki i banaka. “Tamo nije bilo mnogo banki (banaka).”
-
Žurci ili žurki?
Pravilno je žurki. Izuzetak od sibilarizacije.
-
Zvučao ili zvučio?
Ovo su radni glagolski pridevi reči zvučati i zvučiti koje se ravnopravno koriste i oba su ispravna.
-
Akcent ili akcenat?
Koriste se oba, s tim što je genitiv množine uvek “akcenata”.
-
Bubnjarem ili bubnjarom?
Koriste se oba.
-
Britkiji ili briđi?
Pravilno je britkiji.
-
Čarli Čaplina ili Čarlija Čaplina?
Pravilno je Čarlija Čaplina. U stranim imenima menjaju se svi delovi imena osim pomoćnih reči.
-
Češki ili Češkoj?
Pravilno je Češkoj.
-
Čistiji ili čišći
Pravilno je čistiji.
-
Činilac ili činioc?
Pravilno je činilac.
-
Čitaoca ili čitalaca?
Oba se koriste, čitalaca u genitivu množine a čitaoca u genitivu i akuzativu jednine. “Eno jednog čitaoca u nizu čitalaca.”
-
Čestitki ili čestitci?
Oba su pravilna, čestitki je nešto učestaliji izraz.
-
Zbirki ili zbirci?
Pravilno je zbirci.
-
Zaspim ili zaspem?
Ovo su različite reči i obe se koriste u svom značenju. Zaspem je oblik reči zasuti, dok je zaspim od zaspati.
-
Zaseok ili zaselak?
Pravilno je zaselak.
-
Vrući ili vrućiji?
Pravilno je vrući.
-
Vrabca ili vrapca?
Pravilno je vrapca.
-
Vozim avensis ili vozim avensisa?
Pravilno je vozim avensis.
-
Volu ili vole?
Kao vokativ reči “vo” piše se “vole”. Kao drugo lice množine reči “volim” piše se takođe “vole”.
-
Vojin ili Voin?
Pravilno je Vojin.
-
Voćki ili voćci?
Pravilno je voćki.
-
Vladikin ili vladičin?
Pravilno je vladičin.
-
Zarij ili zari.
Pravilno je zarij.
-
Zaposlen ili zapošljen?
Koriste se oba.
-
Zanemaruju ili zanemarivaju?
Pravilno je zanemaruju.
-
Zabrinuo ili zabrino?
Pravilno je zabrinuo.
-
Za Marka Petrovića ili za Marka Petrović?
Pravilno je za Marka Petrovića.
-
Alki ili alci?
Pravilno je alci.
-
Ambasadoru ili ambasadore?
Koriste se oba, preporučuje se ambasadore.
-
Anđeoski ili anđelski?
Za ono što se odnosi na anđele koristi se anđelski (anđelska krila, na primer), dok se anđeoski više koristi u prenesenom značenju: anđeoska lepota, anđeoski glas i slično.
-
Anketa ili anketi?
Za genitiv množine koristi se anketa (“Od svih anketa...”), dok se za dativ i lokativ jednine koristi anketi. (U anketi, toj anketi...)
-
Andreju ili Andrej?
Pravilno je Andrej.
-
Batka ili bataka?
Pravilno je bataka.
-
Bdio ili bdeo?
Koriste se oba.
-
Bankin ili bančin?
Koriste se oba.
-
Basamaci ili basamci?
Pravilno je basamaci.
-
Baštenski ili baštanski?
Pravilno je baštenski.
-
Batinjanje ili batinanje?
Pravilno je batinanje.
-
Begstvo ili bekstvo?
Pravilno je bekstvo.
-
Beleg ili belega?
U muškom rodu je beleg, a u ženskom belega.
-
Belanca ili belanceta?
Koriste se oba.
-
Belog ili Belov?
Pravilno je Belog.
-
Benzinski ili benziski?
Pravilno je benzinski.
-
Aspekta ili aspekata?
Pravilno je aspekata.
-
Apoteki ili apoteci?
Pravilno je apoteci.
-
Auta ili auti?
Za muški rod nominativ množine je auti, a za srednji auta. Preporučuje se upotreba punog naziva automobili.
-
Autobusem ili autobusom?
Pravilno je autobusom.
-
Avion kojeg vozi pilot ili avion koji vozi pilot?
Pravilno je avion koji vozi.
-
Bezcenje ili bescenje?
Pravilno je bescenje, zbog jednačenja po zvučnosti.
-
Beškoj ili Beški?
Pravilno je Beški.
-
Bezkonačno ili beskonačno?
Pravilno je beskonačno, zbog jednačenja po zvučnosti.
-
Bezkompromisna ili beskompromisna?
Pravilno je beskompromisna, zbog jednačenja po zvučnosti.
-
Bezskrupulozan ili beskrupulozan?
Pravilno je beskrupulozan, zbog jednačenja po zvučnosti.
-
Bezbprekoran ili besprekoran?
Pravilno je besprekoran, zbog jednačenja po zvučnosti.
-
Besniji ili bešnji?
Pravilno je bešnji.
-
Bezbedonosan ili bezbednosan?
Pravilno je bezbednosan.
-
Bezbednosti ili bezbednošću.
Koriste se oba sa blagim varijacijama (slično kao i smrti-smrću). Bez atributa obično se koristi „bezbednošću“ (On upravlja bezbednošću) a sa atributom se koristi „bezbednosti“ (Ovo je povezano sa našom bezbednosti na radu).
-
Bescarinski ili bezcarinski?
Pravilno je bescarinski, zbog jednačenja po zvučnosti.
-
Beskičmenjak ili bezkičmenjak?
Pravilno je beskičmenjak zbog jednačenja po zvučnosti.
-
Bespovratno ili bezpovratno.
Pravilno je bespovratno zbog jednačenja po zvučnosti.
-
Beživotno ili bezživotno?
Pravilno je beživotno. Dolazi prvo do jednačenja po zvučnosti a zatim i do ispuštanja jednog od udvojenih „ž“.
-
Bibliotekarski ili bibliotečki?
Koriste se oba sa različitim značenjem. Bibliotekarski se odnosi na profesiju bibliotekara (recimo „Bibliotekarski smer“) dok se bibliotečki odnosi na ustanovu (bibliotečka klupa).
-
Bejaše ili bijaše?
Koriste se oba.
-
Bliži ili bliskiji?
Koriste se oba sa različitim značenjem. Bliži se koristi u prostornom smislu – „Ova čaša je bliža nego ona druga“ – dok se bliskiji koristi za odnose sa drugima – „Bliskiji je sa sestrom nego sa bratom“.
-
Bogastvo ili bogatstvo?
Pravilno je bogatstvo. Ovo je jedan od izuzetaka gde se „t“ ne gubi u ispred suglasničke grupe „stvo“. (Slično: bratstvo, sudstvo...)
-
Bojanje ili bojenje?
Koriste se oba, sa različitim značenjem. Bojanje je oblik od „bojati se“ dok je bojenje oblik od „bojiti“.
-
Bolestan ili bolesan?
Pravilno je bolestan.
-
Bombona ili bonbona?
Pravilno je bonbona.
-
Branilac ili branioc?
Pravilno je branilac.
-
Bratovo ili bratovljevo?
Koriste se oba.
-
Bretela ili bratela?
Pravilno je bretela.
-
Crći ili crknuti?
Koriste se oba.
-
Crnji ili crniji?
Pravilno je crnji.
-
Crto ili crtao?
Pravilno je crtao.
-
Crpim ili crpem?
Koriste se oba.
-
Ćerci ili ćerki?
Koriste se oba.
-
Dobićete ili ćete dobiti?
Koriste se oba.
-
Ćevabdžinica ili ćevapdžinica?
Pravilno je ćevabdžinica, vrši se jednačenje po zvučnosti.
-
Da, dade ili dadne.
Koriste se sva tri.
-
Dajite ili dajte?
Koriste se oba. Dajte je od glagola dati a dajite od glagola davati.
-
Da l' ili dal'
Pravilno je da l'.
-
Davalac ili davaoc?
Pravilno je davalac.
-
Austrougari ili Austrougri?
Odgovor: Austrougrin, Austrougri, Austougara.
-
Deprecijacija ili depresijacija?
Pravilno je deprecijacija.
-
Zdravo kneže ili zdravo knezu?
Pravilno je zdravo kneže.
-
Zdravo Lave ili zdravo Lavu?
Pravilno je zdravo Lave.
-
Zdravo Sara ili zdravo Saro?
Pravilno je zdravo Saro.
-
Zdravo Lave ili zdravo Lavu?
Pravilno je zdravo Lave.
-
Zdravo Sara ili zdravo Saro?
Pravilno je zdravo Saro.
-
Zdravo Marta ili zdravo Marto?
Pravilno je zdravo Marta.
-
Hitca ili hica?
Pravilno je hica.
-
Idem kod zubara ili idem zubaru?
Koriste se oba.
-
Đorđeta ili Đorđa?
Pravilno je Đorđa.
-
Đubretom ili đubrem?
Pravilno je đubretom.
-
Đurađa ili Đurđa?
Pravilno je Đurđa.
-
Gledo ili gledao?
Pravilno je gledao.
-
Glumila ili glumela?
Pravilno je glumila.
-
Gluši ili gluvlji?
Komparativ reči gluh je gluši, a komparativ reči gluv je gluvlji.
-
Iščekivati ili isčekivati?
Pravilno je iščekivati.
-
Izkopirati ili iskopirati.
Pravilno je iskopirati, zbog jednačenja po zvučnosti.
-
Iscrpiti ili iscrpeti?
Pravilno je iscrpiti.
-
Iščupati ili isčupati?
Pravilno je iščupati, zbog jednačenja po zvučnosti.
-
Iscelenje ili isceljenje?
Pravilno je isceljenje.
-
Iskorišten ili iskorišćen?
Koriste se oba.
-
Iskrsnulo ili iskrslo?
Koriste se oba.
-
Iskristalizovati, iskristalisati ili iskristalizirati?
Koriste se sva tri.
-
Ispležen ili isplažen?
Pravilno je isplažen.
-
Izpoštovati ili ispoštovati?
Pravilno je ispoštovati.
-
Izporučiti ili isporučiti?
Pravilno je isporučiti.
-
Istoriski ili istorijski?
Pravilno je istorijski.
-
Ja bi ili ja bih?
Pravilno je ja bih.
-
Jedan/neki dobri čovek ili jedan/neki dobar čovek?
Pravilno je jedan/neki dobar čovek.
-
Kiseo kupus ili kiseli kupus?
Pravilno je kiseli kupus.