Zatvori
Vremenska prognoza Beograd 7 ℃
Promenjivo oblačno sa kišom
Prognoza za narednih 5 dana
Vremenska prognoza Beograd 7 ℃
Promenjivo oblačno sa kišom
Prognoza za narednih 5 dana

O Beogradu

Smešten na ušću Save u Dunav, Beograd je jedan od najstarijih gradova u Evropi i, pored Atine, najveća urbana celina na Balkanu. Beograd je glavni grad Srbije, sa oko 1 732 000 stanovnika (po popisu stanovništva iz 2011. god). Ima prvorazredni saobraćajni značaj, kao značajno drumsko i železničko čvorište, a takođe i međunarodno rečno i vazdušno pristanište i telekomunikacijski centar. Prostire se na 3,6 % teritorije Srbije, u njemu živi 15,8% stanovništva Srbije i radi 31,2% svih zaposlenih u Srbiji.

Teritorija grada podeljena je u sedamnaest opština, a to su: Čukarica, Novi Beograd, Palilula, Rakovica, Savski venac, Stari grad, Voždovac, Vračar, Zemun, Zvezdara, Barajevo, Grocka, Lazarevac, Mladenovac, Obrenovac, Sopot i Surčin.

Beograd kao Singidunum, „grad Singâ“, dačkog plemena koje su u III veku pre Hrista nasledili Kelti kao gospodari naselja u oblasti današnje Zvezdare i Višnjice... Kao „Beli grad“, kako su ga nazvali u VI i VII veku doseljeni Sloveni, dok prvo pisano svedočanstvo o gradu sa imenom „Beograd“ potiče već iz 878. godine...

Današnji kompleks Beogradske tvrđave, kao svojevrstan muzej burne istorije grada, sastoji se iz Gornjeg grada, Donjeg grada i parka Kalemegdan, koji je do XIX veka predstavljao brisani prostor ispred bedema na kome je trebalo dočekati nastupajućeg neprijatelja – otuda i njegov turski naziv: kale – tvrđava i megdan – polje.

Beograd kao luka, kao pristanište na ušću Save u Dunav, za koga Konstantin Filosof piše da je to onaj zagonetni biblijski Fison (Postanje 2,11) – jedan od četiri rajske reke. Dunav Beogradu donosi Štrausovu inspiraciju sa duhom Srednje Evrope, dok Sava čuva tajne alasa i boema Deroka i Mike Alasa, proživljavajući sa svojim splavovima neko novo vreme...

Sa mostovima Beograd nije više samo Balkan, on čini iskorak ka Srednjoj Evropi i postaje grad koji skuplja iskustva različitih kultura. Uz pomoć mostova on dobija Zemun sa Sremom, Pančevo sa Banatom...

Beograd kao spomenik prirode, čije zeleno blago čine Kalemegdan, Tašmajdan, Avala, Topčider, Zvezdara, Košutnjak, Ada Ciganlija... Usred šume zgrada, solitera i bulevara nalaze se i pravi prirodni rezervati kao Botanička bašta ili Veliko ratno ostrvo.

Beograd kao velika porodica koja ima svoj praznik, svoju slavu Spasovdan – dan Vaznesenja Hristovog koji po hrišćanskom kalendaru svake godine pada u različiti datum, ali uvek u četvrtak, četrdeset dana posle Vaskrsa i deset dana pre Duhova.

Beogradski život je zaljubljivanje i avantura, izlasci, sastanci i rastanci, romantika i patetika, strast i mladost, žurba kroz saobraćajnu gužvu.

Beograd kao paviljon umetnosti u kome se događaju FEST, BELEF, BITEF, Radost Evrope, BEMUS, Oktobarski salon, Sajam knjiga kao međunarodne smotre umetničkog stvaralaštva koje je u svim političkim i društvenim okolnostima Beogradu značilo život.

Beograd kao hrišćanski grad u kome despot Stefan Lazarević podiže Bogorodičinu crkvu, zapisujući u povelji: „I došavši, nađoh najkrasnije mesto od davnina, preveliki grad Beograd, koji je po slučaju razrušen i zapusteo. Sazdah njega i posvetih ga Presvetoj Bogorodici“.

Svoje graditeljske i rušiteljske tragove u istorijskom trajanju Beograda ostavili su Kelti, Rimska i Vizantijska imperija, srednjovekovna Ugarska, Osmansko Carstvo, Habsburška Monarhija, Srbi i „Jugosloveni“. Njegova „nevidljiva“ istorija tek ima da se otkriva...

Beograd kao splet sokaka, tamnih uličica i laguma, kaldrma i makadama, ograda i kućeraka – starina koje se ponekad dostojno ne uvažavaju. Nalaze se svuda, za mnoge neprimetni, među zgradama i soliteima, bulevarima i parkovima i podsećaju da je Beograd nekada bio, pored utvrđenja, i varošica i varoš i kasaba...

Beograd kao staro koje beži od zaborava i kao novo kome se sa radošću stremi... Dva puta u kratkom vremenu trgovima i ulicama snegom pokrivenog, sada stvarno „belog grada“ kroz vatromet odjekuju reči koje izražavaju želju i nadu u bolju budućnost... Neka se te želje i nade i ostvare – za srećnu budućnost BEOGRADA!

FAQ

Koliko opština ima grad Beograd?

Teritorija grada Beograda podeljena je u 17 opština Čukarica, Novi Beograd, Palilula, Rakovica, Savski venac, Stari grad, Voždovac, Vračar, Zemun, Zvezdara, Barajevo, Grocka, Lazarevac, Mladenovac, Obrenovac, Sopot i Surčin.
Inače, srpska prestonica zauzima 3,6 % teritorije zemlje, a u njoj živi i radi 15,8% ukupnog stanovništva Srbije.

Kada se prvi put spomine Beograd?

Prva naselja na široj teritoriji današnjeg Beograda datiraju iz praistorijske Vinče odnostno iz vremena oko 4.800 godina pre nove ere. Sam grad Beograd osnovali su Kelti u 3. veku pre n. e nakon što su ga preuzeli od dačkog plemena Singa. Otud je današnja prestonica i dobila naziv Singidunim (grad Singa), nakon dolaska Rimljana na ove prostore. Ipak, svoje slovensko ime „Beligrad“, srpska prestonica dobila je, kako svedoče istorijski zapisi, 878. godine.

Koliko puta je Beograd napadan?

Beograd se nalazi na raskrsnici trgovačkih puteva između istoka i zapada evrope pa je, zbog ovog strateškog položaja, često bio na meti različitih osvajača. Naime, Beograd je tokom svoje istorije bio napadan 115 puta i potpuno razrušen u čak 44 navrata. Međutim, ovaj grad je uvek iznova sagrađivan zbog čega ga često nazivaju i Beli Feniks.

Da li postoji pećina u Beogradu?

Zapravo ispod Beograda nalazi se čitav niz, do sada, neistraženih pećina, laguma i prolaza. Svakako najpoznatija pećina je Šalitrena pećina koja je locirana ispod crkve Svetog Marka na Tašmajdanu. U rimsko doba iz ove pećine vađen je kamen koji se koristio za pravljenje sarkofaga pa je po tome i sam tašmajdanski park dobio ime – Tašmajdan ili kamenolom.