Beogradska opština Stari grad je mesto na kome se najbolje spajaju istorija i savremeno doba prestonice. U pitanju je jezgro iz kog se grad razvijao i širio kroz vekove. Sadašnja opština je nastala 1957. spajanjem opština Stari grad, Skadarlije i dela Terazija.

Opština Stari grad je turistički, kulturni, političko-istorijski, obrazovni i poslovni centar koji objedinjuje 13 fakulteta, Srpsku akademiju nauka i umetnosti, Botaničku baštu, 18 muzeja, šest pozorišta i veliki broj različitih kulturnih ustanova i nezaobilaznu boemsku četvrt Skadarliju.

Brojne zgrade i kuće iz starih vremena sačuvani su na teritoriji ove opštine, a uz 200 objekata koji su pod zaštitom države poput Konaka knjeginje Ljubice, Beogradske tvrđave, Kapetan Mišinog zdanja, Saborne crkve… Stari grad predstavlja turistički raj koji treba doživeti. 

Kalemegdan i tvrđava

Beogradska tvrđava je jedno od najstarijih i najlepših utvrđenja koje je Evropa videla. Nastala je na prelazu stare i nove ere u doba kada su Rimljani vladali ovim prostorima. Po njihovom odlasku, obnovili su je vizantijski carevi Anastasije i Justinijan na početku šestog veka, a današnji oblik dao joj je despot Stefan Lazarević u periodu između 1404. i 1427. godine.

Tvrđavu su 1521. godine osvojili Turci, a potom 1690. našla se pod vlašću Austrije. Austrijani su je takođe obnovili u periodu 1717.-1739. i prema planovima generala Nikole Doksata de Moreza. Nakon novih sukoba, Turci je ponovo preuzimaju, a potom dospeva u ruke Srba koji proteruju Turke 1867.

Sledećih 80 godina među zidinama starog Singidunuma boraviće srpska, odnosno jugoslovenska vojska.

Tvrđava danas predstavlja kulturno dobro i jedno od omiljenih mesta za šetnju Beograđana i turista.

Pred tvrđavom se nalazi Kalemegdan park. Ime su mu dali Turci - kale što znači brdo i megdan (polje). Uređen je 1869. godine, a radovi su trajali do 1905. kada je započeto proširivanje na Mali Kalemegdan koji se prostire sve do Zoološkog vrta.

Krajem 19. veka u parku su podignute prvi spomenici istaknutim Srbima, a galeriju danas čine statue Đure Daničića, Jovana Gavrilovića, Jovana Subotića, Jaše Prodanovića, Jovana Skerlića, Vojislava Ilića, Janka Veselinovića, Simeona Roksandića, Miloša Crnjanskog, Bore Stankovića, Đure Jakšića, Alekse Šantića, Jovana Dučića, Radoja Domanovića, Miloša N. Đurića, Koste Taušanovića, Stevana Mokranjca, Ivana Gorana Kovačića, Branka Radičevića i Milana Rakića.

Knez Mihailova ulica

Nastanak najpoznatije beogradske džade vezan je za kneza Mihaila Obrenovića, po kome i nosi ime, i Emilijana Josimovića, prvog srpskog urbaniste.

Josimovićev urbanistički plan je objavljen 1867. godine, nedugo nakon što je knez Mihailo od Ali-Riza paše primio ključeve Beogradske tvrđave čime je označen kraj turske vladavine.

Realizacija projekta započeta je dve godine kasnije i odmah se krenulo sa sređivanjem Delijske ulice koja je postala sastavni deo Knez Mihajlove, nakon što je prosečena sve do Terazija spajajući ih sa Kalemegdanom.

Prema nekim pisanjima, Knez-Mihailova je prva beogradska ulica koja je zvanično dobila ime. O tome je odlučila uprava varoši beogradske 1870. godine. Međutim, ima izvora koji tvrde da se to zapravo dogodilo tek dve godine kasnije, prilikom drugog imenovanja beogradskih ulica. Kako bilo, ono što se zna jeste da Knez-Mihailovoj nikada nije menjano ime.

Potpuna rekonstrukcija ove ulice sprovedena je 1988. godine po projektu arhitekte Branislava Jovina. Radovi su krenuli u maju, a 20. oktobra ulica je otvorena za pešake i pretvorena u pešačku zonu.

Stari grad u brojkama

  • Broj stanovnika: 48.450
  • Kretanje broja stanovnika po godinama:
    – 83.742
    1981. – 73.767
    1991. – 70.791
    2002. – 55.543
    2011 – 48.450
  • Etnička struktura:
    Srbi – 89,18%
    Jugosloveni – 1,27%
    Crnogorci – 0,91%
  • Površina: 5 km2
  • Broj naselja: 1

 

Slava opštine: Cveti

Dan opštine: 6 dana pre Uskrsa