Zemun, nekada zaseban grad, a u vreme Kelta i Rimljana zvao se Taurunum. Podelom Rimskog carstva na Istočno i Zapadno (395. godine), Taurunum je pripao istočnom delu, odnosno Vizantiji. Opsedali su ga, i njime vladali, Huni, razna germanska plemena, Sloveni i Avari, a kasnije čak i Franci i Bugari.

Najstariji pisani tragovi o današnjem nazivu grada datiraju iz 12. veka. Ime Zemun vezuje se za dolazak prvih slovenskih plemena, oko 6. veka kada mu je nadenuto ime Zemlin (Zemljani grad) zbog velikog broja zemunica u kojima su stanovali tadašnji žitelji.

U sastavu beogradskih opština Zemun se nalazi od 1934, sa prekidom od 1941. do 1944. dok se nalazio pod nemačkom okupacijom. Inače, 2004. godine od dela Opštine Zemun formirana je Opština Surčin. 

Jezgro zvano Gardoš

Još tokom mlađeg kamenog doba, 4.500- 3.000. p.n.e. današnji Zemun bio je naseljeno tle. Tokom srednjeg i mlađeg neolita brdo Gardoš je bilo krcato stanovnicima, o čemu svedoči ostaci njihovih kuća izgorelih u požaru, koji se mogu videti na prelazu između pravoslavnog i katoličkog groblja.

Prvo naselje o kome postoji više podataka je Taurunum koji su osnovali Kelti oko 85. godine p.n.e. takođe na mestu današnjeg Gardoša. Taurunum je, nakon rimskih osvajanja, bio značajna luka i sedište rimske flote na Dunavu, dok je u doba kasne antike postao trgovački grad na putu ka Konstatinopolju.

Na početku 5. veka pljačkaju ga Huni, a 300 godina kasnije Taurunum osvajaju Franci i nazivaju ga Mallevila, sve dok ga ne preuzimaju u 9. veku sloveni.

Kroz Zemun, krajem 11. veka, prolaze Krstaši iz Drugog i Trećeg krstaškog rata. Tada Mađari, povlačeći se iz Beograda, prave zidine oko Zemuna koristeći kamen razrušene beogradske tvrđave. Ipak, 30 godina kasnije Manojlo Komin, car Vizantije, osvaja Zemun i naređuje da se kamenje vrati i obnovi beogradska tvrđava.

Inače, 1896. Mađari su podigli Milenijumski spomenik na Gardošu kako bi obeležili milenijum svog prisustva na prostorima Panonije.

Zemun pod Turcima

Porazom Vizantije Zemun je u 12. veku potpao pod vlast Ugarske, i u njenim granicama se nalazio sve do 1521. godine, kad su ga osvojili Turci. Pod Turcima je bio do 1717. godine, kad je postaje deo Austrije. Tad su Zemun i okolna sela postali posed porodice Šenborn.

Beogradskim mirom, potpisanim 1739. godine, postao je pogranični grad, između Austrije i Turske. Godine 1746. sva naselja jugoistočnog Srema ušla su u okvire Vojne granice, a pogranični Zemun postaje slobodna vojna opština s uređenom upravom, odnosno Magistratom.

Zemun je najveći razvoj do tada doživeo tokom 18. veka. Naselje se proširilo, i povećao se broj stanovnika. 1871. godine Zemun dobija status slobodnog grada s izbornim gradonačelnikom, a posle ukidanja Vojne granice postaje središte obrazovanog sreza. 

Dve godine kasnije kroz Zemun prolazi železnica, a skoro dve decenije potom kopaju se i arteški bunari. 1901. zemunskim ulicama prošla je i električna rasveta.

Izgradnjom mosta na Savi, Zemun je 1934. godine pripojen Beogradu sve do II svetskog rata. 22. oktobra 1944. godine, Zemun su oslobodile jedinice Narodnooslobodilačke vojske i ruske Crvene armije. Od 1945. godine Zemun je gradska opština Beograda.

Moderni Zemun

Danas Zemun predstavlja deo prestonice bogat vrednim istorijskim nasleđem. Pored toga stekao je i reputaciju raja za boeme, čemu su doprinele brojne kafane, uz dunavski kej, i razne manifestacije.

Tokom letnjih dana na zemunskom Lidu okuplja se veliki broj Beograđana tražeći mir i dobro brčkanje.

Opština Zemun u brojkama

 

  • Broj stanovnika: 168.170
  • Kretanje broja stanovnika po godinama:
    1971. – 111.877
    1981. – 138.591
    1991. – 146.056
    2002. – 152.831
    2011 – 168.170
  • Etnička struktura:
    Srbi – 87,89%
    Romi – 3,33%
    Hrvati – 0,84%
  • Površina: 438 km2
  • Broj naselja: 34

 

Slava opštine: Vozdviženje Časnog Krsta - Krstovdan

Dan opštine: 5. novembar, dan kada je srpska vojska oslobodila Zemun u I svetskom ratu