Krajem XIX veka neobična moda zavladala je evropskim gradovima. Ne, nisu u pitanju bile samo haljine, šeširi, prvi bicikli, već meteorološki stubovi koji su profesionalcima, ali i običnim građanima pružali informacije o vremenskim prilikama. Postavljani su uglavnom na posećenijim mestima, pijacama, trgovima i u parkovima.

Jedan ovakav meteorološki stub je tokom prvih pet decenija XX veka krasio Gradski park u Zemunu. Ovo je priča o njemu.

Najlepši ukras Gradskog parka

Sve je počelo 1871. godine kada Zemun dobija status kraljevskog grada i počinje ubrzani razvoj ovog pograničnog mesta. U želji da od nekadašnjeg zapuštenog karantina, takozvanog kontumca, naprave mesto za odmor i zabavu, Zemunci osnivaju Zadrugu za negovanje i održavanje parka i sadova u Zemunu. Tako je već krajem osamdesetih godina XIX veka nikao lepo uređeni park, danas poznat kao Gradski park.

Ipak, nešto je nedostajalo.

U to vreme je u Zemunu živeo i radio kao hirurg u zemunskoj bolnici dr Paul Fisinger koji je zaslužan za postavljanje meteorološkog stuba. Popularan i ugledan među Zemuncima, ovaj poreklom Peštanac je jedno vreme obavljao i posao gradskog odbornika. Ljubav je očigledno bila obostrana, te Fisinger testamentom ostavlja gradskoj opštini 300 forinti, uz zahtev da se one iskoriste za meteorološki stub. Zahvaljujući njegovom legatu, 1898. godine, kupljen je stub sa svim potrebnim meteorološkim instrumentima.

Prvi meteorološki stub u Srbiji

Meteeorološki stub bio je vlasništvo gradske opštine, dok je za montiranje i održavanje stuba bilo povereno prof. dr Stanku Pliveliću. Stub je postavljen pod njegovim nadzorom pored glavne staze u parku koji se tada zvao park Carice i kraljice Elizabete.

Stub je bio izrađen od kovanog gvožđa sa cvetnim ukrasima. Četiri strane bile su orijentisane prema stranama sveta. Posedovao je termometar sa živom sa Celzijusovom i Reomirovom skalom, te dva dodatna termometra, aneroid i živin barometar, higrometar za merenje vlažnosti vazduha, te geotermometar za merenje Zemljine temperature. Merenje temperature tla vršeno je zaštićenom metalnom cevi koja se pružala na dva metra ispod zemlje.

Jedino merenje koje je vršeno van stuba bilo je merenje vodostaja Dunava. Dva puta dnevno, Dunavsko parobrodsko društvo merilo je vodostaj, koji bi potom bio upisivan na dijagramu na meteorološkom stubu.  

Prva studija klime Zemuna

Prva merenja izvrđena su 6. oktobra 1898. godine. U narednih pedeset godina, svakoga dana u 7:30 časova i 16 časova, merena je i upisivana temepratura vazduha i vazdušni pritisak, te vodostaj dunava. Prolaznici su mogli na dijagramima da vide dnevno kretanje parametara, a svi ovi podaci arhivirani su u meteorološkoj stanici. Prvih godina za beleženje na dijagramu bili su zaduženi učenici Realne gimnazije, koji su se menjali na osam dana.

Na osnovu podataka dobijenih isključivo sa ovog meteorološkog stuba, prof. dr Stanko Plivelić napisao je i prvu studiju klime Zemuna u izdanju gradskog poglavarstva u Zemunu 1902. godine. 

Bio jednom jedan meteorološki stub

Nažalost, ovaj ukras grada Zemuna doživeo je sudbinu mnogih drugih spomenika kulture i građevina u Drugom svetskom ratu. Oktobra 1944. godine, tokom borbi za oslobođenje Zemuna teško je oštećen i ubrzo sklonjen iz parka.

Danas kada pričamo o stubu, možemo jedino da kažemo: Nekada davno, u Gradskom parku u zemunu, postojao je meteorološki stub… Nadamo se da će jedan sličan, ili moderniji biti ponovo postavljen u Gradskom parku i da će svi Zemunci, osim na svojim „pametnim” telefonima, moći da se informišu o vremenskim prilikama i na stari način.