Beše to 19. januara 1919. godine, kada je u Kraljevini SHS, dotadašnji julijanski zamenjen gregorijanskim kalendarom. Da sve bude „kao danas“ pobrinula se Srpska pravoslavna crkva koja je zadržala julijanski kalendar, koji je 45. godine pre nove ere uveo Gaj Julije Cezar i koji se koristio do 16. veka u celoj Evropi. Po istom kalendaru i danas „delaju i rade“, pored SPC i Sveta Gora, Gruzijska, Jerusalimska i Ruska pravoslavna crkva. To je razlog što i danas imamo dve Nove godine, jednu čekamo 31. decembra, a drugu, koju često nazivamo i Srpska nova godina, 13. januara.

Najluđa noć u prvoj Jugoslaviji

I onaj „evropski duh“ s početka, u dobroj meri „zavlada“ prestoničkim restoranima u vreme najluđe noći, začinjen beogradskim novatorijama. „Praseće pečenje, pa solo ples gospođice Ravske. Zatim jedna mala rolna filma „Poštareva kći“. Između činova g. Jurij Mortesi peva ruske narodne pesme (ali one od pre 1917. godine). Onda tanak špricer. Pa nova zakuska…“ je poziv da se Nova godina 1930. dočeka u bioskopu „Korzo“. Štampa izveštava i sa dočeka „obogaćena“ mnoštvom uzbudljivih detalja „…U međuvremenu, kinooperater šnira novu rolnu. Novogodišnji program počinje smešnim tandemom Patom i Patašonom. Čak u sedam časova. Između stolova već se gomilaju koske, srča od stakla, zemičke kojima gađaju filmske negativce. Konačno lutrija! Glavni zgodici krofne sa zlatnicima zvanim napoleon, pečeno prase sa jabukom u ustima, torta sa puno oraha, balon vina i ples sa gospođicom Ravskom (ali na rastojanju).“

I nekad, kao i danas poklanjala se pažnja izgledu i pripremama „lepšeg pola“ za najveseliju noć. Tako u oglasima za doček Nove godine kozmetički salon „Kelija“ poručuje: „Dame, vaše male i krupne defekte, kao dlake, bradavice, mladeže, tetovažu, bele kesice, podvaljak, bubuljice i druge mane, momentalno i zauvek možete uništiti za 50 dinara. Dođite u salon pre Nove godine.“

Od kafane do trgova

Sve se promenilo 1955. godine  kada je Nova godina proglašena državnim praznikom. U prvo vreme po fabričkim halama, domovima JNA i kulture, u kućama, a zatim Skadarlija, Metropol, hotel Jugoslavija… Sa pomnim interesovanjem pratilo se kako je najveseliju noć proslavljao Josip Broz Tito sa suprugom Jovankom, što je bio očit znak da najluđa noć to i bude. Tokom šesdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina u Beogradu je doček podrazumevao elegantnu garderobu, večernje haljine i odela, starogradske pesme…

Al se nekad dobro jelo i pilo u Beogradu

Zanimljiva statistika. „U „Metropolu“ je bilo 1.500 Beograđana, a njih je služilo 1.200 kuvara i konobara. Te noći Beograđani su pojeli 1.600 tona prasića, ćurki, kokošaka, svinjskog, jagnjećeg, telećeg i junećeg mesa. Pojedeno je raznih sireva 41.000 kilograma, utrošeno je 45.000 kilograma maslaca. „Otišlo“ je 780 tona hleba i 2.000 tona povrća. Te noći popijeno je samo 500 vagona pića“.

Neki kažu da su burne devedesete i česti ulični protesti bili „embrio“ dočeka na trgovima, drugi da je to uticaj svetskih metropola. Ne ulazeći u rasprave šta je bio povod, beogradski dočeci na otvorenom postali su fenomen i jedan od brendova grada koji okuplja, sem beograđana, i hiljade ljudi iz regiona koji uz pesmu poznatih muzičara, trubače, nezaobilazni vatromet i petarde, u prestonici ispraćaju staru i dočekuju Novu godinu. U Srbiji se praktikuje je i “repriza Nove godine”, koja se organizuje 1. januara.

Šta je bilo sa 13.  januarom?

Većina stanovništva između dva svetska rata slavilo je Srpsku novu godinu. I kada je ova Nova dobila status zvaničnog praznika, teško se utemeljivala, pogotovu u ruralnim sredinama. U SFRJ-u slavlje srpske Nove godine nije baš bilo „uputno“. Kažu da su restorani  i kafane 13. januara radili do 22. časa da se ne bi dočekala Srpska godina. To vreme je prošlo, pa se danas sa istim „žarom“ dočekuje i Nova i Srpska godina.

Tradicija duga dva milenijuma. Prva ikada zabeležena Nova godina se odigrala u Mesopotamiji, u drevnom Vavilonu, negde oko 2.000 godina pre nove ere sredinom marta, ali su u različitim kulturama tog prostora korišćeni i različiti datumi. Prvi su Stari Rimljani Novu godinu proslavili 1. januara 153. godine pre nove ere.