Tradicija takmičenja za najlepšu ženu na ovim prostorima za neku godinu "napuniće" pun vek. Prvi izbor održan je daleke 1926. godine, a krunu najlepše ponela je Štefica Vidačić. Najlepša Srpkinja u 2019. godini je Andrijana Savić. Pojam lepote od tada do danas se menjao, ali je uvek bio i ostao na naslovnim stranicama.

Kao i sada, i tada su izbori za mis održavali ne samo na nivou države i po tadašnjim administativnim celinama, banovinama, gradovima. Sem lepote, sve je pratila i moda koja se za poslednjih sto godina više puta menjala. Izbori za misice su brznom munje, tih tridesetih godina prošlog veka, širili i osvojili Kraljevinu Jugoslaviju.

O popularnosti smotri lepotica govori i priča o dopisnici iz 1929. godine, napravljenoj u Francuskoj, sa koje se smeška crnokosa devojka, a ispod koje je potpis "mis Jugoslavije". Jugoslovenska kinoteka čuva osmomilimetarski film Josipa Novaka sa jednog takmičenja za izbor za mis. U prvim godinama ovog izbora, obavezni član žirija bio je i Branisalv Nušić, a predsednik žirija za izbor najlepše Beograđanke bila je Mirjana Jakovljević, koju znamo kao jednu od najčitanijih pisaca ljubavnih romana na ovim prostorima, Mir Jam.

Prvu beogradsku misicu tadašnja belosvetska štampa opisala je kao "tipičnu predstavnicu srpske lepote koju krasi vitka linija, crna kosa i crne oči".

Foto: Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" / "Vreme", 1929. 

Priča o Štefici

Te 1926. godine Italina Kravanja iz Divače kod Trsta i Štefica Vidačić iz hrvatske Požege najviše su profitirale od prvog izbora za Mis Jugoslavije. Štefica osvaja krunu najlepše i ostaje upisana u istoriji izbora za mis na ovim prostorima, kao prva među najlepšim Jugoslovenkama.

Kao i danas, titula najlepše donosi sa sobom i slavu koju pronosi širom kotinenta, pa je ponela i lentu najlepše Evropljanke na izboru u Berlinu. Imala je 22 godine, a kombinacija "crnke sa zelenim očima" omogućilo joj je uspeh širom "starog kontinenta", kako u emotivnom životu, tako i na filmskom platnu. 

Govorilo se da je presudnu ulogu, da između tri finalistkinje, titula mis Evrope za 1927. godinu baš pripadne Štefici, imao svetski poznati reditelj Fridrih Murnao. Kako je to običaj u filmskom svetu, Štefica pod filmskim imenom Štefi Vida snima nekoliko roli koje je nisu posebno proslavile. To je nadoknadila učešćem u mnogim reklamnim kampanjama, a za "muzu" ju je izabrao i slikar Robert Auer naslikavši njen akt. 

Štampa je Vidu pratila u stopu i na svakom koraku. Izveštaji su stizali o njenom izgledu, oblačenju, novim frizurama, o haljinama. Izveštavano je sa njenih putovanja po Evropi, sa dešavanjima na snimanjima. Legende i priče govore i o mnogim "slomljenim" srcima koja su ostala iza gospodične Štefice. A pravi šok kod muškog roda tog vremena izazvala je vest da se udala za bogatog nemačkog sineastu. Odmah su krenule legende kako je i kome Štefica slomila srce.

Tako je jedan Josip iz Vlaške ulice u Zagrebu digao ruku na sebe, a novine su objavile njegovo oproštajno pismo. Ipak, kažu, da je najpoznatija priča o zagrebačkom mladiću Miškecu i lepotici Štefici u koju je bio zaljubljen. Mladić je po njenoj udaji pao u očaj, dao otkaz na mesto pomoćnika majstora, odao se alkoholu i prosijačenju. Spavao je pored jednog prolaza koji je na kraju poneo i njegovo ime, Miškecov prolaz.

Foto: Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" / "Vreme", 1929. 

A da li znate ko je Stefanija Drobnjak, sa nadimkom Ceca?

Od samog početka izbori za Mis Jugoslavije dobili su "medijsku podršku" predratnih dnevnih novina "Vreme", koje su, pored organizacije završnog takmičenja u Beogradu, tokom čitavog procesa odabira čitaocima nudile opširne izveštaje o životu misica, foto-reportaže, intervjue. Tokom završne faze izbora, svakodnevno je jedna stranica bila posvećena dešavanjima u kojima su prave holivudske dive bile lepe Jugoslovenke.

Tako je izbor za najlepšu Jugoslovenku naišao na plodno tle i izazivao pažnju javnosti pa je 1930. godine u Beogradu biranje najlepše devojke trajalo dve večeri. Predsednik žirija je bio Ben Akiba, Branislav Nušić. Komediograf, pisac romana, drama, priča i eseja. Njegova svestrana interesovanja su obuhvatala i fotografiju pa se njome bavio amaterski. Za njega se govorilo da je odličan zabavljač šire pozorišne i čitalačke publike koja mu je uvek bila naklonjenija.

Izbor je bio težak, pošto je jedna od kandidatkinja bila Mis Jugoslavije za 1929. godinu, koketna Stanislava Matijević. Dame su se prvo predstavile, potom odigrale po jedan tango sa partnerima i fokstrot zajedno. Usledila je igranka za sve okupljene u Tenis-klubu, a oko ponoći se žiri povukao kako bi jednu po jednu kandidatkinju ocenio.

Nestrpljive morale su da sačekaju sledeći dana, kada je tačno u podne 22. januara 1930. godine žiri doneo jednoglasnu odluku - druga pratilja bila je iz Sarajeva, gospođica Milojka Đuković, a prva pratilja, gospođica Jelena Bogić iz Beograda. Čast da dodeli  titulu nove Mis Jugoslavije pripala je Branislavu Nušiću, koji je lentu Mis Jugoslavije dodelio Beograđanki, Stefaniji Ceci Drobnjak.

Foto: Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" / "Vreme", 1932.

Vest o pobedi beogradske lepotice proširila se gradom. "Vreme" piše da su je te noči oko jedan sat probudili zvuci serenade koju su beogradski mladići pevali misici. Do susreta, ipak nije bilo, jer su se tu našli žandarmi koji su dokonu mlađariju ubrzo rasterali.

Gospođica Drobnjak u intervjuu za isti list, navodi da je poreklom od čuvenih Drobnjaka iz Hercegovine, koji su se za vreme kneza Miloša doselili u Beograd, te da su joj deda i otac bili sreski načelnici. Majka joj je bila iz podjednako čuvene porodice, Belimarković. Rođena je 1912. godine u Beogradu, a kao sve damice iz dobrih kuća, dobila je odlično obrazovanje. Posle Beograda, školovala se u Trstu, Bernu, Atini i Rimu. Ova svetska dama istakla da pored maternjeg jezika govori odlično i engleski, nemački, italijanski i francuski, a bavi se crtanjem i slikanjem, te sviranjem klavira. Jako voli sportove. Sve u svemu, na izboru je pobedila prava beogradska dama - i ponašanjem, obrazovanjem, ali i poreklom.

Ceca Drobnjak je Jugoslaviju predstavljala na izboru za mis Evrope čiji je domaćin bio Pariz, a na izbor za Mis Sveta u Brazilu, uputila se istog septembra. Pored lepote, Ceca je zapažena i po odeći koja je imala motive iz narodne nošnje a u isto vreme svojevrsne raskoši. Italijanski mediji su je opisali kao "tipičnu predstavnicu srpske lepote koju krasi vitka linija, crna kosa i crne oči".

U sledećem nastavku pročitajte kako je izabrana devojka sa tri slova u imenu i četiri u prezimenu...