Ovi prostori sa istorijom bogatom više hiljada godina, predstavljaju jedinstveni arheološki lokalitet. Vinča, Židovar, Vlasac, Lepenski vir, Ras–Postenje i mnoga druge, reprezentuju izuzetna dostignuća u materijalnoj i duhovnoj kulturi zajednica koje su u prošlosti naseljavale teritoriju Srbije.

Nalaze u Vinči, arhelozi svrstavaju u one koji imaju najvišu, "nultu" kategoriju. Kada je otkrivena, Vinča jednostavno nije imala s čime da se uporedi u svetu. Profesor Miloje M. Vasić, koga slobodno možemo nazvati "čovekom koji je otkrio Vinču", bio je zadivljen lepotom predmeta kakvi nigde nisu viđeni i povezao ih je sa kulturama s obala Jonskog mora i Grčke. Vasić je dokazivao, preko Vinče, mediteransko poreklo evropske civilizacije.

Foto: Arhivska fotografija - Profesor Vasić na lokalitetu

Kako je svetska nauka po Vinči nazvala najveću preistorijsku kulturu Evrope

Vinča je od prvog dana bila senzacija. O tome svedoče i naslovne strane tadašnje štampe. Profesor Vasić je prvo arheološko iskopavanje u Vinči započeo 1908. godine na prostoru koji je zauzimao približno 400 kvadratnih metara. U prvim godinama po otkriću, iskopavanja je većinom finansirano od strane Ruskog carskog arheološkog instituta koji se nalazio u Carigradu. Radovi na iskopavanju su potrajali do početka Balkanskih i Prvog svetskog rata, zbog kojih su obustavljeni. Iskopine i stručni materijali prikupljeni ovom prilikom, uništeni su u ratu, tako da nikada nisu dospeli u javnost. Zbog gubitka glavnog finansijera zbog dešavanja u carskoj Rusiji, kao i zbog nedostaka finansijskih sredstava u oslobođenoj i ratom razrušenoj Srbiji, radovi su nastavljeni tek 1924. Nažalost, sredstva nisu bila dovoljna i iskopavanje je zaustavljeno na neodređeno. Međutim, upravo je prijateljstvo stečeno na frontu, između pisca Aleka Brauna, profesora sa Oksforda Džon Linton Majresa i M. Vasića, kumovalo tome da u ruke profesora Vasića dospe jedan oglas iz lonskonskog Tajmsa, u kome ser Čarls Hajd, bogati kolekcionar iz Birmingema, nudi finansijsku pomoć za istraživanje starina.

Odgovor na Vasićevu molbu je bio pozitivan i uskoro su dobijena značajnija finansijska sredstva koja su omogućila opsežnija iskopavanja na većoj površini. Jedini uslov koji je ser Hajd postavio, bilo je osnivanje arheološke zbirke pri Filozofskom fakultetu, koja je pre svega bila namenjena studentima arheologije, a značajna sredstva su usmerena na obrazovanje i stručno usavršavanje mladih arheologa. 

Foto: "Pravda", 1930. - Tekst o iskopavanju u Vinči

Otkrivanje Vinče svetu

Arheološka zbirka je osnovana 1929. godine. Zahvaljujući uticaju ser Hajda, koji je, pored toga što je bio filantrop i arheološki entuzijasta, bio i britanski novinski magnat, te pomoć australijskog arheologa Gordona Čajlda, ime Vinče i novootkrivene praistorijske kulture na obali Dunava, dospeli su u englesku i svetsku štampu, izazivajući veliko interesovanje kako stručne, tako i laičke javnosti. Ostalo je tada zabeleženo u arhivi "...iz saradnje naših i engleskih arheologa, na čiju je inicijativu mecena našeg Universiteta, Sir Charles Hyde, Bt., stavio do sada na raspoloženje sumu od preko 360.000 dinara za iskopavanje u Vinči u godinama 1929–1934. U aranžmanu između Sir Charles Hyde, Bt. i našeg Universiteta, odobrenom od strane Gospodina Ministra Prosvete, inicirano je što brže publikovanje nađenih objekata". Najintenzivnija istraživanja obavljena su između 1929. i 1932. godine, čime je okončana četvrta faza iskopavanja u Vinči. Do nastavka iskopavanja proći će 47 godina. 

Profesor Miloje M. Vasić znao je da kaže: "Univerzitetska zbirka nije paradna zbirka kurioziteta, nego zbirka dokumenata – arhiv svoje vrste za poznavanje kulture u našoj oblasti". Namenjena kako studentima, tako i stručnjacima, Arheološka zbirka pruža mogućnost da se upoznaju sa važnim arheološkim ostvarenjima, mnogobrojnim studijskim nalazima, kao i sa dragocenom arhivskom građom. Profesoru Vasiću je donela svetsku slavu, ali i mnoge protivnike. Zbog tvrdnje da je evropska civilizacija nastala na jugu Evrope, bio je izložen brojnim stručnim napadima, među kojima su najglasniji bili pobornici germanske ili nordijske škole istorije, koji su tvrdili da je evropska civilizacija nastala na severu kontinenta. Posebno je zanimljivo da osporavanje Vasićevih zaključaka traje i danas, 110 godina od početka prvih iskopavanja, iako je sve izvesnije da je donji tok Dunava bio kolevka evropske kulture.  

Ukoliko niste do sada, posetite arheološki lokalitet Vinča. Nalazi se u naselju Vinča na desnoj obali Dunava, neposredno pored ušća reke Bolečice, udaljen 14 km nizvodno od Beograda. A o Vinčanskoj kulturi u nekom drugom tekstu. Ovde smo hteli da podsetimo na ser Čarlsa Hajda, zagovornika slobodnog novinarstva tog vremena, bez koga bi svet ostao "uskraćen" za tako snažno prisutnu i priznatu Vinčansku kulturu.