Trenunto nemamo firme po zadatim kriterijumima pretrage Tag: "Čipovanje kućnih ljubimaca"
Povratak na: Čipovanje kućnih ljubimaca
Gubitak kućnog ljubimca je jedan od najstresnijih događaja za svakog vlasnika. Iako ogrlice sa adresarima mogu biti od koristi, one se lako mogu izgubiti ili skinuti. Upravo zato je čipovanje kućnih ljubimaca postalo zlatni standard i najbolje rešenje za ovaj problem. Ova jednostavna, brza i gotovo bezbolna procedura pruža vašem psu ili mački trajan "lični dokument" koji nose sa sobom celog života i omogućava brz pronalazak vlasnika, u slučaju da se izgube.
Mikročip je minijaturni uređaj, veličine zrna pirinča, koji se aplikuje pod kožu ljubimca. On ne sadrži baterije niti GPS predajnik, već funkcioniše na principu pasivne radio-frekvencije (RFID). Svaki čip nosi jedinstveni identifikacioni broj od 15 cifara koji se očitava pomoću posebnog skenera koji poseduje svaka veterinarska ambulanta, azil ili komunalna policija.
Identifikacija: Ovaj broj je povezan sa bazom podataka u kojoj se nalaze podaci o vlasniku (ime, adresa, broj telefona) i osnovni podaci o životinji.
Sigurnost podataka: Važno je napomenuti da čip ne zrači i ne šteti organizmu; on je biokompatibilan, što znači da je dizajniran da ostane u telu životinje bez izazivanja iritacija ili alergijskih reakcija.
Jedna od najvećih zabluda vlasnika je da je čipovanje pasa i mačaka komplikovan operativni zahvat. U stvarnosti, procedura traje svega nekoliko sekundi i veoma je slična redovnoj vakcinaciji. Veterinar pomoću sterilne igle i aplikatora ubacuje mikročip najčešće u predeo leve strane vrata ili između lopatica. Nije potrebna nikakva anestezija niti sedacija, a većina ljubimaca uopšte ne reaguje na ubod ili oseti blagu neprijatnost koja trenutno prolazi. Odmah nakon postavljanja čipa, veterinar vrši kontrolno skeniranje kako bi se uverio da je čip pravilno postavljen i da se broj jasno očitava. Nakon toga, podaci se unose u Centralnu bazu podataka, čime vaš ljubimac zvanično dobija svoj digitalni identitet.
U Srbiji je, prema Zakonu o dobrobiti životinja, čipovanje obavezno za sve pse i mačke. Prilikom prvog čipovanja, vaš ljubimac dobija i plavi pasoš, koji služi kao dokaz o vlasništvu i zdravstveni karton. U pasoš se unose podaci o vakcinaciji protiv besnila, čišćenju od parazita i drugim preventivnim pregledima. Ukoliko planirate putovanje u inostranstvo, naročito u zemlje Evropske unije, mikročip i važeći pasoš sa uredno upisanim vakcinama su apsolutno neophodni uslovi za prelazak granice. Čipovanje je najpouzdaniji način da dokažete da je životinja koja prelazi granicu upravo ona koja je navedena u zdravstvenoj dokumentaciji.
Da, u retkim slučajevima čip može "migrirati" sa mesta aplikacije (npr. sa vrata ka lopatici ili grudima). To nije opasno za zdravlje ljubimca, ali je važno da veterinar prilikom svakog pregleda skenira šire područje kako bi locirao čip.
Podaci na samom čipu se ne menjaju, ali se moraju ažurirati u Centralnoj bazi podataka. Potrebno je da odete kod svog veterinara sa pasošem ljubimca kako bi on uneo nove podatke u sistem, jer je čip beskoristan ako su podaci u bazi zastareli.
Mikročipovi su dizajnirani da traju preko 25 godina, što je znatno duže od životnog veka većine pasa i mačaka. On nema bateriju i aktivira se samo kada skener prođe iznad njega.
Ne. Ovo je najčešća zabluda. Čip služi za identifikaciju, a ne za lociranje. On ne emituje signal i ne možete videti gde vam se ljubimac nalazi preko aplikacije na telefonu.
Ljubimci se obično čipuju prilikom prve vakcinacije protiv besnila, što je zakonski sa navršena tri meseca života. Međutim, tehnički se mogu čipovati i ranije ako je to potrebno zbog putovanja ili prodaje.