Grocka, danas najpoznatija po nepreglednim voćnjacima i vinogradima, udobno je smeštena na samoj obali Dunava.

Mada, to nije sve što ovo naselje i opština nude. Na samo 30 minuta od centra grada, možete zakoračiti u vremeplov koji će vas odvesti 6000 godina u prošlost, a zatim korak po korak kroz Gročansku čaršiju do nekog od restorana na vrhu brda u kome se služe slasni riblji specijaliteti i vino iz lokalnih vinskih podruma.

Ali, to je samo početak ove avanture…

Nalazište Vinča - Rodno mesto evropske civilizacije

Sve je počelo na 11 kilometru Dunavom nizvodno od Beograda i pre 6000 godina. Na platou iznad reke, grupa miroljubivih i naprednih praljudi formirala je zajednicu koja će se u narednih  hiljadu godina širiti od Karpata do Soluna, prateći tok Dunava i njegovih pritoka. Kako i zašto su nestali još uvek nije sasvim razjašnjeno, jer je trebalo čak pet milenijuma da, zahvaljujući jednom slučajnom pronalasku čudne figurice, i saznamo za njih. Prva iskopavanja lokaliteta "Belo brdo" započeta su 1908. godine pod stručnim vođenjem profesora Miloja Vasića i nastavljena su sve do danas, sa sporadičnim prekidima. Iako nalazište trenutno nije otvoreno za posetioce zbog sanacije zemljišta, ne treba da odustane od posete.

U prethodnim godinama na samom lokalitetu formiran je muzej u kome su izložene najznačajnije arheološke iskopine Vinčanske kulture, kao i rekonstrukcija kuće i prikazi svakodnevnog života Vinčanaca.

Poseban doživljaj su vođene ture kustosa Dragana Jankovića, koji će vas sa puno ljubavi i znanja provesti kroz postavku i pružiti vam odgovore na pitanje da li je Vinča bila prvi grad na svetu, koju tajnu krije Vinčansko pismo, zašto figure imaju velike oči, kako su miroljubivi Vinčanci kažnjavali one koji krše pravila, i još mnogo druga.

Muzej je otvoren od 1. aprila do 31. oktobra svakog utorka, srede i petka od 10 do 16 časova, četvrtkom od 12 do 18 časova, a vikendom od 10 do 18 časova. Vođene ture organizuju se vikendom na svakih sat i po vremena sa početkom u 10 časova. U zimskim mesecima je moguća poseta, ali uz prethodnu najavu.

Kasnorimska grobnica u Brestoviku - Nerazjašnjena misterija iz doba Rima

Nešto južnije i par hiljada godina kasnije, u naselju Brestoviku, gotovo u isto vreme, otkrivena je grobnica za koju se smatra da je pripadala pripadala vlastelinskoj rimskoj porodici iz 3.  ili 4. veka nove ere. Nju je na svom imanju pronašao Vukašin Milosavljević, i to na pomalo neobičan način - kopajući jame za zasad šljiva. Istraživanja i konzervacija grobnice su izvršeni u više navrata, ali su otvorili i nova pitanja.

Naime, iako je stav prvih istraživača da se radi o vlastelinskoj grobnici koja se sastoji iz tri dela - predvorja, središnjeg dela i odaje za sahranjivanje, postoje i druga mišljenja. Neki smatraju da su u ovoj grobnici zapravo sahranjeni prvi beogradski hrišćanski sveci Ermil i Stratonik. Ovo mišljenje počiva na činjenici da je pronađena freska na kojoj su oslikana dva izbledela oreola, verovatno Bogorodice sa Hristom, što svakako ukazuje na hrišćansko poreklo grobnice.

Ovo nisu jedina arheološka nalazišta u ataru sela Brestovik. Rimske nekropole pronađene su i na lokalitetima Beli breg i Goli breg.

Foto: Wikimedia commons / Ванилица

Gročanska čaršija – Kaldrma koji pamti dva milenijuma

Samo naselje Grocka može da se ponosi činjenicom da je nastalo u isto vreme kada i rimski Beograd, u prvom veku nove ere. Tada su uz Via Militaris (Vojni put) koji se protezao od Singidunuma do Male Azije nicala naselja i vojne postaje. Jedna od njih bila je i Grocka.

Vekovi su prolazili, narodi dolazili i odlazili, a današnji izgled centralna gradska ulica dobija u 19. veku. Zahvaljujući naporima Zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograda, danas je ovaj ambijent zaštićen kao kulturno dobro i donekle očuvan kroz niz rekonstrukcija od osamdesetih godina 20. veka do danas.

Gročanska čaršija se prostire u dužini od tek nekih 300 metara, ali predstavlja izuzetno zanimljiv vremeplov koji vas vodi u prošlost jedne tipične srpske varošice i oslikava kako su naši preci živeli pre dva veka. Na ovom potezu nalazi se čak 11 zaštićenih objekata, od kojih su dva - Cincarska kuća i Rančićeva kuća u rangu spomenika kulture velikog značaja.

Tu je i Kuća porodice Apostolović, Savićeva mehana, Nišlićeva kuća, Crkva Sv. Trojice, a sve to u senci drvoreda koji je vraćen 2016. godine 

Manastir Rajinovac – Čudotvorna ikona Presvete Bogorodice Rajinovačke

Manastir Rajinovac nalazi se u Begaljici, nedaleko od Grocke. Ovaj manastir posvećen Rođenju Bogorodice (Maloj Gospojini), prvi put se spominje još početkom 16. veka kako manastir Sveti Rajko. Ime je po predanju dobio po Raji koga su ubili sinovi gazde kod koga je radio. Da bi okajao svoje i grehe sinova, gazda je podigao malu crkvu brvnaru za koju su seljani pričali da je sazidana  od Rajinog novca, te otuda i ime Rajinovac.

Ovo predanje možda ima veze sa podatkom da je današnja crkva sagrađena početkom 18. veka zahvaljujući sredstvima trgovca Stojana iz Budima na mestu starije koja je više puta rušena.

Posebnu zanimljivost crkve čini ikonostas koji je 1952. godine prenesen iz Vojne bolnice u Beogradu. Tu je i ikona Presvete Bogorodice Rajinovačke za koju mnogi veruju da ima lekovita svojstva. 

Vinogradi, Dunav i ada

Vratimo li se na trenutak u Grocku, pa nastavimo ka obali Dunava, na jednoj uzvisini koja gleda na Grocku, reku, vinograde pa sve niz ravnicu do Fruške gore, naići ćemo na čuveno stecište kulturne i umetničke elite, restoran "Vinogradi". Česti gosti restorana na Aginom brdu bili su Tito, ambasadori, strani i domaći kulturni poslenici, snimane su poznate domaće serije i filmovi. Spustite li pogled malo na dole, videćete i arheološko nalazište Agino brdo sa iskopinama, pogađate, iz vremena neolita.

Ako ste ipak za nešto opušteniju zabavu, tu je Gročanska ada koja nudi odmor u potpunom miru i tišini. Duga tri kilometra i još po nešto, nudi dovoljno mesta za pojedinačni ili porodični odmor, kupanje ili pecanje. Do nje se stiže brodićem koji polazi iz Gročanske marine. 

Ogledno dobro "Radmilovac" – Zabava i edukacija u jednom

Za kraju, nešto pomalo neobično. U pitanju je Ogledno dobro Poljoprivrednog fakulteta "Radmilovac". Iako ne prvi pogled ime budi skepsu i ukazuje na težak naučni rad i propitivanje iz oblasti predmeta Priroda i društvo, ovo dobro je zapravo pravi mali raj na zemlji. "Radmilovac" je jedno od retkih mesta na kojima možete videti (i okusiti) autohtone vrste jabuke, trešnje, višnje, breskve i preko 360 vrsta vinove loze. Tu je i vinski podrum koji nudi mogućnost degustacije domaćih vina iz Radmilovačkih vinograda, uz prateće specijalitete narodne kuhinje.

Za mlađe generacije dostupna je zabava (i edukacija) u okviru Centra za ribarstvo i primenjenu hidrobiologiju "Mali Dunav", koji obuhvata mini zoo vrt, akvarijum, vodenu botaničku baštu i Alasku kolibu. Tu je i Selo praistorijskog ribara u kome su oživljene slike svakodnevnog života pripadnika vinčanske, staričevačke i lepenske kulture.

Ogledno dobro "Radmilovac" nalazi se uz sam Smederevski put, nedaleko od Vinče.