Park-šuma Košutnjak nalazi se blizu Topčiderskog parka i Miloševog konaka. Prvi pomeni o njoj mogu se naći u spisima iz 1813. godine koji pominju gustu hrastovu šumu. Pošto je izgrađen Milošev konak, po kneževom nalogu podiže se ograda oko šume i zbog zaštite a i zbog gajenja divljači. Čak su angažovani i posebni čuvari. Zahvaljujući tim naporima Košutnjak je postao bogato lovište do druge polovine 19. veka, ali samo za potrebe dvora. Knez je umeo u to vreme da pojedine strane konzule povede tuda u lov. 1849. godine zabeleženo je da u šumi postoje 13 jelena i 35 košuta pa je po njima i čitavo lovište dobilo naziv, čak su postojala i posebna hranilišta i pojilišta za divljač koja su bila snabdevena vodovodom.

Foto: Milena Arsenić

Negde pred I svetski rat ograda koja je štitila šumu je uklonjena a 1903. godine je Košutnjak otvoren za građane, pa su samim tim nažalost nestale i košute kao i ostala divljač. Kroz šumu uređena je mreža puteva i uspostavljena je železnička stanica sa širokim platoom gde su se svojevremeno održavale vežbe društva “Soko”. Tu se nekada nalazilo i igralište za golf koga danas više nema, osim u imenu restorana koji je tu smešten.

Pre II svetskog rata postojali su planovi da se ovde podigne skijaški centar, čak je izgrađena i skakaonica od 40m, međutim manjak interesovanja i nepovoljni klimatski uslovi učinili su da ta ideja padne u zaborav a i ono što je bilo sagrađeno uništeno je za vreme rata. 1953. godine je skakaonica obnovljena i na njoj je 26. februara 1956. održano prvo i jedino takmičenje u skijaškim skokovima kojoj je prisustvovalo preko 2.000 gledalaca.

Na Košutnjaku se nalazi i dosta istorijskih mesta i spomenika od kojih su neki nažalost i zaboravljeni. Primera radi, postoje dva spomenika vojnicima palim za vreme Prvog svetskog rata 1915. godine. Veći je sazidan od belog mermera i posvećen austrougarskim borcima, a na drugome se nalazi posveta srpskim junacima, preciznije trideset šestorici vojnika 7. puka II poziva srpske vojske koji su dve noći branili Košutnjak i Beograd od višestruko brojnijeg napadača. Zanimljivo je da je oba spomenika, jedan pored drugoga, podigao austrougarski Maršal fon Makenzen.

Foto: Milena Arsenić

U blizini se nalazi i Topčidersko groblje otvoreno u 19. veku. Uprkos nazivu, groblje je zapravo smešteno na ivici Košutnjaka, a ne u samom Topčideru. Ovde se nalazi kapela svetog Trifuna iz 1903. godine, a blizu nje i veliki obelisk na grobu vojvode Stevana Knićanina. Na ovom groblju počivaju i razne druge istorijske ličnosti poput Isidore Sekulić i Dr. Arčibalda Rajsa, švajcarskog griminologa, publiciste i počasnog kapetana srpske vojske koji je bio veliki prijatelj srpskog naroda. Na njegov zahtev njegovo srce je sahranjeno na vrhu Kajmakčalana.

Ipak, najznačajnije istorijsko mesto na Košutnjaku bila je i ostala Hajdučka česma, kao mesto gde je 10. juna 1868. godine u atentatu ubijen knez Mihajlo Obrenović. Hajdučka česma je inače jedna od najstarijih izvora u Beogradu i popularno mesto za uranke i okupljanja.

Foto: Milena Arsenić