Avala je niska planina južno od Beograda. Kako je visoka svega 511 metara, jedino je tih poslednjih 11 metara deli od statusa brda i svrstava u planine. Ovde je otkriven mineral avalit koji je po njoj dobio ime. Od kraja 2007. godine Avala ima status zaštićenog prirodnog dobra, mada ideja o očuvanju Beogradske male planine postojala je još u vreme kneza Miloša koji je 1859. godine naredio da se ona ogradi i zaštiti. 1936. godine proglašena je i za nacionalni park, a 1946. i za dobro od opšteg značaja. Na teritoriji planine koja iznosi oko 489ha živi oko 600 biljnih vrsta, uključujući i lekovito bilje kao i vrste od izuzetne retkosti poput zanoveta, zlatana i zelenike. Lepo pošumljena samoniklim drvećem i zasađenom borovom šumom, ovo je danas jedno od najpopularnijih izletišta u Beogradu.

Pored lepog prirodnog okruženja, na Avali se nalazi i nekoliko značajnih kulturno istorijskih spomenika. Najpoznatiji od njih verovatno je Spomenik Neznanom junaku, monumentalni mauzolej na samom vrhu planine, delo hrvatskog vajara Ivana Meštrovića.

Ideja o podizanju spomenika nepoznatim palim borcima potekla je iz Francuske, koja je u Parizu prva podigla spomenik „soldat inconnu“ pod Trijumfalnom kapijom. Bio je to simboličan gest zahvalnosti svim palim borcima tokom rata čije ime je iz bilo kog razloga izgubljeno. Ubrzo potom i druge zemlje usvajaju ideju odavanja počasti neimenovanim herojima rata, te podižu sopstvene spomenike. U SAD-u je na Arlington nacionalnom groblju podignut „Unknown Soldier“ spomenik, u Engleskoj „Unknown Warrior“ u Bestminsterskoj opatiji i razni drugi ekvivalenti istog u ostalim zemljama savezničke vojske – Kanadi, Belgiji, Italiji, Portugalu...

Kod nas prvi spomenik ovog tipa bio skromnih razmera. Stanovnici sela ispod Avale su pronašli grob nekog neimenovanog vojnika i sakupili koliko sredstava su mogli da bi mu podigli pomen. Posle toga, 1915. godine, nemački vojnici su sahranili jednog palog srpskog vojnika kome nisu znali ime, te su njegov grob obeležili krstom i natpisom „Ein unbekannter serbicher Soldat“ (nepoznati srpski vojnik).

Izgradnju današnjeg spomenika neznanom junaku naložio je kralj Aleksandar I, da bi služio kao spomen žrtvama Prvog svetskog rata. Danas na spomeniku stoje datumi od 1912-1918. godine što znači da se on takođe odnosi i na sve poginule za vreme Balkanskih ratova 1912-1913. Jedna mala zanimljivost je da se u svim zemljama u kojima postoji spomenik ovog tipa on zove spomenik neznanom vojniku ili ratniku, a jedino u Srbiji spomenik neznanom junaku.

Sam spomenik izgrađen je pod nazivom Kirova grobnica od crnog jablaničkog mermera u periodu između 1934. i 1938. godine. Na mestu gde se danas nalazi grobnica nekada je stajala srednjovekovna tvrđava Žrnov koja je za tu svrhu srušena dinamitom što i dan danas nailazi na osudu istoričara. Zdanje je sazidano u neoklasičnom stilu i podseća na grčki hram. Autor dela, Ivan Meštrović, za inspiraciju uzeo je grobnicu Kira Velikog, značajnog vladara Persije, koja se nalazi u Pasargadu. Osam skulptura žena u narodnim nošnjama simboli su majki vojnika, naroda i regiona Kraljevine Jugoslavije: Hrvatica, Slovenka, Bosanka, Dalmatinka, Crnogorka, Srbijanka, Vojvođanka i Južnosrbijanka. Na ovom mestu 15. februara svake godine, na Dan državnosti Srbije, predsednik zemlje odaje počast srpskim vojnicima.

U blizini Spomenika Neznanom Junaku nalazi se i Spomenik sovjetskim ratnim veteranima koji su ovde poginuli u avionskoj nesreći 19. oktobra 1964. godine.

Avalski TV toranj je još jedna od znamenitosti Avale, sagrađen 1965. godine, po projektu arhitekata Slobodana Janjića i Uglješe Bogunovića. Prvobitni toranj srušen je za vreme bombardovanja 1999. godine, pre čega je važio za najvišu građevinu u tadašnjoj Jugoslaviji. Obnovu je doživeo u 2010. godini te danas izgleda gotovo isto kao nekada, osim što je za jedan metar viši.