Sigurno ste bar jednom u životu pomislili: "Ah, ta stara dobra vremena. Danas se sve pravi nekako instant, a nekada su stvari građene da traju." Arhitekta Mihailo Mika Janković (1911. – 1976.) bio je jedan od ljudi koji su, pre pola veka, projektovali i podizali građevine koje nam i danas besprekorno služe.

Zanimljivo, arhitekta Mihailo Janković, za ono vreme veoma neuobičajeno, nikada nije bio član partije. Međutim, iako je njegovo ime odgovor na pitanje ko je projektovao Stadion JNA, Muzej 25. maj, zgradu bivšeg Centralnog komiteta, objekat Saveznog izvršnog veća... veliko ime Mihaila Jankovića javnost, ali i stručni krugovi, nažalost, danas baš i ne pamte.

S oca na sina

Mihailo Janković je rođeni Beograđanin. Otac mu je takođe bio arhitekta, pa je Mika Janković od najranijeg detinjstva bio okružen projektima, tehničkim crtežima, maketama i nacrtima različitih ideja. Mic po mic, Mihajlo je od oca nasledio ljubav prema dizajniranju objekata i uklapanju estetike i funkcionalnosti. Zato se niko nije začudio što je, po završetku srednje škole, upisao Tehnički fakultet i 1936. godine, u roku diplomirao na Arhitektonskom odseku.

Međutim, početak Drugog svetskog rata, bombardovanje Beograda 1941. i teške ratne godine, onemogućili su ga da odmah iskaže svoj talenat. Ali, odmah nakon oslobođenja zemlje 1945. godine, Mihajlo Janković postaje projektant JNA i počinje da radi na obnovi zemlje.

Foto: Pavle Kaplanec - Stadion JNA, danas Stadion Partizana je projekat koji je proslavio Miku Jankovića

Projekat koji je proslavio Mihaila Jankovića

Sve do 1951. Mika Janković je radio na, da kažemo sitnijim projektima, a onda mu je "pala sekira u med". Dobio je zadatak da projektuje Stadion JNA ili stadion fudbalskog kluba Partizan. Ovo ne samo da je bio njegov prvi veliki arhitektonski izazov koji će ga proslaviti, već i kapitalno delo kojim će Janković napraviti presek i postaviti nove standarde u izgranji sportskih objekata.

Naime, do tada, praksa je bila da tribine budu rešene postavljanjem drvenih greda koje su uvek izgledale kao da su tu privremeno. Primale su relativno mali broj gledalaca i, u estetskom smislu, nisu bile prijatne oku.

Imajući u vidu ulogu koju je potrebno Stadion JNA ispuni – ne samo sportski događaji već i sletovi koji će biti održavani u čast Josipa Broza Tita, arhitekta Janković je projektovao monumentalno zdanje sa 60.000 sedišta.

Za obaj projekta 1952. godine Janković će dobiti nagradu na izložbi povodom Olimpijskih igara u Helsinkiju.

Zahvaljujući uspehu sa Partizanovim stadionom, Jankoviću je iste godine povereno projektovanje Sportskog centra Tašmajdan za koji je dobio Oktobarsku nagradu.

Ovenčan slavom, Janković naredne 1953. godine osniva projektantski atelje Stadion koji je predvodio sve do svoje smrti 1976. godine, a povereno mu je i projektovanje zgrada CK koja je oštećena u bombardovanju 1999. godine, zgrade SIV (danas Palata Srbije) - za nju je odlikovan Ordenom rada s crvenom zastavom 1962. godine, Ljubljanske banke u Čika Ljubinoj ulici, i zgrada Modne kuće u Knez Mihailovoj.

Foto: Pavle Kaplanec - Nekada sedište Saveznog izvršnog veća, Palata federacije, pa Palata Jugoslavije i sada Palata Srbije, još jedno je kapitalno delo Mike Jankovića 

Posebna čast

Kruna na njegovoj karijeri ipak bila je zgrada Muzeja "25. maj" koju je Mihailo Janković projektovao 1961. godine. Ovaj objekat bio je poklon koji je Grad Beograd priredo Josipu Brozu za njegov 70. rođendan. Jasno, nije ga mogao projektovati bilo ko i sve je moralo proteći u savršenom redu i bez probijanja rokova.

O tome koliko je veliki ugled uživao arhitekta Janković svedoči činjenica da je izabran za ovaj projekat iako nije bio član Saveza komunista Jugoslavije, što je, u to vreme često bio uslov od presudnog značaja. Ipak, Jankoviću niko nije pravio probleme, posebno jer se već dokazao projektovanjem politički značajnih zgrada CK i SIV.

Janković je prionuo na posao. Trebalo je kompleks muzeja uklopiti sa pet solitera koji su paralelno podizani na drugoj strani ulice u blizini Stadiona JNA, ali i sa šumom i Hajd parkom koji čitavom kraju daju poseban pečat.

Naravno, sve je urađeno tako da je Grad Beograd bio zadovoljan, a radovi su završeni prema planu naredne 1962. godine. Tito je dobio svoj poklon.

Foto: Milena Arsenić - Nekadašnje sedište Centralnog komiteta, izdržalo je rakete NATO i danas je prenamenovano u poslovni centar 

Mikine zgrade

Pored ovih građevina sportskog i javnog karaktera, Mika Janković radio je na projektovanju velikog broja stambenih i poslovnih zgrada u Beogradu. Zapravo, on se smatra jednim od arhitekata sa najbogatijim opusom u poselratnom Beogradu.

Tako su njegovih ruku delo zgrada na uglu Mileševske i Božidara Adžije, objekat u Palmotićevoj 17, stambeno naselje između Kablarske, Kuršumlijske i Sitničke ulice na Senjaku, sportski park na Banjici sa igralištima za različite sportove i zgradom Fiskulturnog doma, kao i fontane ispred kafane Poslednja šansa na Tašmajdanu...

Dok šetate Beogradom, zato bacite pogled na bogatu arhitekturu prestonice. Velike su šanse da ćete videti Jankovićevih ruku delo koje stoji i dan danas.