Četrdesetih godina dvadesetog veka, Beograd je velikim koracima napredovao i gradio se. Svakodnevno su nicale nove zgrade i zgradice koje su umnogome odredile i njegov današnji izgled. Trg na Slaviji postao je najprometniji centar prestonice u koji se ulivalo sedam ulica. Skoro jedan vek kasnije, ovaj prostor između Kralja Milana, Beogradske i Njegoševe ulice jedna je od najprometnijih raskrsnica u Beogradu, gde se ukrštaju tramvajski, trolejbuski, autobuski i automobilski saobraćaj.

S obzirom na značaj ovog putnog čvorišta, velika pažnja posvećena je njegovom uređenju. Još početkom XX veka, osmišljeni su mnogobrojni projekti koji su predlagali podizanje Opere i Umetničke akademije. Tadašnje arhitekte, ali i gradonačelnik Vlada Ilić mudro su vodili računa o svakodnevnom širenju Beograda i sve većem broju stanovnika, te su tako pravili nacrte koji će moći da sačekaju i Beograd u budućnosti.

Foto: Politika - Predratni oglas za prvu Mitićevu robnu kuću koja se i danas nalazi u Knez Mihailovoj, u zapuštenom stanju 

Robna kuća Mitić i brat

Jedan od najbogatijih ljudi u predratnom Beogradu, Vlada Mitić, tridesetih godina prošlog veka kupio je plac na Slaviji, kako bi tu izgradio najveću robnu kuću na Balkanu. Robna kuća Mitić i brat bila je poznata u celoj tadašnjoj Jugoslaviji. Počela je sa radom u Nišu, ali se razvijala i tako postala najveća trgovina u Jugoslaviji.

Mitićeva robna kuća bila je oličenje organizovanog i naprednog preduzeća. Jedna od najjačih strana njenog poslovanja bilo je racionalno iskorišćavanje radne snage, prostora i vremena što je direktno uticalo na sniženje cena robe u korist kupca.

Foto: www.skyscrapercity.com - Berlinska robna kuća arhitekte Filipa Šafera po kojoj je napravljen plan za Mitićev magazin na Slaviji

Izgradnja Mitićeve palate

Na uglu gde se nekada nalazila kafana "Rudničanin", na prostoru od 2200 kvadratnih metara, počela je da se gradi moderna palata trgovačke kuće Mitić. Projekat za zgradu je bio u to vreme savremen i ova zgrada je svojom arhitekturom i unutrašnjim uređenjem trebalo da predstavlja atrakciju ne samo za Beograđane, nego i za strance koji bi posetili Beograd.

Plan je bio da unutrašnjost zgrade bude opremljena najmodernijim liftovima, pokretnim stepenicama, instalacijama i osvetljenjem. Robna kuća Mitić bila bi bogata uvoznom robom i svetskim novitetima, tako da bi Beograđani u njoj mogli da nađu apsolutno sve što im je potrebno. Izlozi radnje bi se protezali na dužini od 300 metara, a ono po čemu bi se posebno isticali bilo bi njihovo umetničko uređenje. Izlozi u do tada izgrađenim robnim kućama Mitić svojom lepotom i ukusom nisu zaostajali za izlozima velikih prodavnica u Parizu.

Podizanje palate "Mitić" donelo bi nova radna mesta, ali i još jedan arhitektonski simbol Beograda. Nažalost, ovaj projekat nije se do kraja realizovao zbog početka Drugog svetskog rata. Posle rata, komunistička vlast zatvara Mitića i oduzima mu svu imovinu, uključujući i parcele na Slaviji.

Foto: Vreme, 1940. - Osnova prizemlja nikada sagrađene Mitićeve robne kuće 

Prokletstvo Mitićeve rupe

Na ovom mestu u periodu od 1946. do 1980. godine, čak 26 puta je početa izgradnja različitih zgrada. Gotovo da je neverovatno da su sve iz nekog razloga bile neuspešne. Među poslednjim projektima bio je onaj s početka devedesetih godina, kada je uprava tadašnje "Dafiment banke" kupila ovaj deo Slavije kako bi podigla monumentalni tržni centar. Nakon propasti projekta, na ovom mestu je nekoliko godina bila deponija.

Početkom XXI veka, kada je Slaviji vraćeno ime, ovde je sagrađen park. Zbog niza neuspelih projekata izgradnje na ovom mestu nastala je beogradska legenda o "prokletstvu Mitićeve rupe".