Uz ideju da po svaku cenu ostane glasnik nezavisnog novinarstva, "Politiku" će tokom godina snaći niz uspona i padova. Od prvog dana osnivanja, bez izuzetka je u ruke čitalaca dospevala svaki dan. Dolaskom Prvog svetskog rata, njeno štampanje je prvi put obustavljeno novembra 1914. godine.

Prvih 40 godina – usponi, padovi i nepokolebljivost jednog urednika

Uprkos teškim uslovima, uredništvo se izborilo da tri nedelje kasnije ponovo pokrene list. Druga obustava usledela je krajem septembra 1915. godine, a kolporteri su nova izdanja podelili tek u decembru 1919, kada je okončana i četvorogodišnja okupacija zemlje.

Svoj uticaj među beogradskom štampom "Politika" je afirmisala upravo između dva rata. Međutim, 5. aprila 1941. godine, redakcija je ponovo prinuđena da zaključi poslednje izdanje. Umesto novog broja, Beograđane je idućeg jutra dočekala kiša nemačkih bombi.

Ipak, čim je oktobra 1944. godine prestonica dočekala oslobođenje, tako je i Vladislav S. Ribnikar istog dana pozvao svojih 15 najbližih saradnika. Već osam dana kasnije, pred čitaocima se našao i prvi posleratni broj "Politike". Redakcija od tog trenutka nastavlja sa redovnim izdanjima, ne odstupajući od ideja koje su je pokrenule ravno četiri decenije ranije.

Foto: Wikimedia Commons / Goldfinger

Najstariji prestonički začetnik savremene štampe

Druga polovina prošlog veka označila je i ponovni uspon jednog od najstarijih beogradskih listova. Geslo uredništva ostalo je isto: i dalje su impresum činili profesionalni novinari, kao i saradnici čija je imena, poput brojnih poznatih književnika, cenila i ovdašnja javnost. Iz nezavisne redakcije potom je izrasla novinska kuća, postavši ubrzo i jedna od vodećih u zemlji.

Dogodilo se i da je jedan od najstarijih beogradskih dnevnih listova još jednom obustavio rad. Leta 1992. godine, "Politikina" redakcija stupila je u štrajk, prekinuvši štampanje nakon najava da će novinska kuća postati državnim vlasništvom. Do tad je "Politika" već ispratila generacije čitalaca koji su bili deo građanskog Beograda. Nadživela je dva svetska rata i nekoliko država, ali su u njenoj redakciji stasale i generacije profesionalaca prepoznatih u svetu novinarstva.

Njen uticaj se tokom godina munjevito širio i na ostale delove zemlje. Decenijama nakon osnivanja, prestonički dnevnik više nisu čitali samo Beograđani već je našla put i do ostalih gradova širom zemlje. Za list čiji redovi su isprva podelili beogradsku javnost, "Politika" je od te davne 1904. godine stala na čelo onih koji su udarili temelje modernom novinarstvu. Njena izdanja su nastavila da stižu u sve zemlje regiona, te se od nekadašnje četiri stranice našla među vodećim medijskim kućama u jugoistočnom delu Evrope.