U zgradama pored Tabanovačke ulice, na Autokomandi, ne postoji nikakvo obeležje da je na ovom mestu bio prvi logor za Jevreje u Srbiji – Topovske šupe. Jedino što je nekada ukazivalo na namenu ovog objekta bila je skromna ploča, sa nekoliko ispisanih reči kao jedini trag strašnih događaja koji su se ovde odigrali. Ostalo je samo jedno parče zemlje na kojem se nalazi zid i dve jednospratne barake u kojima su bili smešteni zatvorenici. U prostoru između njih, zarobljenici su doživljavali svoju tragičnu sudbinu.  

"Logor kraljevića Andreja"

Logor Topovske šupe nastao je na prostoru nekadašnjeg vojnog kompleksa "Logor kraljevića Andreja" i za nekoliko meseci kroz njega je prošlo oko 5.000 Jevreja i oko 1.500 Roma. Logor je nastao kada su folksdojčeri iz Banata proterali Jevreje na teritoriju Beograda, a zatim ih iz sinagoga i privatnih kuća smestili u ovaj logor. U početku, zarobljenici su odavde slati na prinudni rad, ali su onda postali taoci na kojima su sprovođene najstrašnije kazne.

"Jevrejski prolazni logor"

Posle nemačke okupacije 1941. godine objekat je pretvoren u radni logor pod nazivom "Jevrejski prolazni logor".  Nacisti uvode mere streljanja talaca - za 1 ubijenog nemačkog, život je davalo 100, a za ranjenog, 50 logoraša. Počinje masovno internjiranje ljudi u logore i masovne egzekucije Jevreja i Roma. Za samo nekoliko meseci, muška populacija Jevreja je potpuno je uništena u Srbiji. Ubrzo posle toga usledilo je interniranje žena i dece jevrejskog porekla u novoformirani logor "Staro sajmište".

Spomen obeležje

I da nije jedan preduzetnik 2005. godine odlučio da na ovom prostoru gradi najveći tržni centar na Balkanu, ovo mesto bi verovatno bilo zaboravljeno. Nameće se pitanje zašto su Topovske šupe toliko dugo bile zapuštene. Da li je to zbog toga što u njima nisu stradali borci, ni antifašisti, ni Srbi?

Nepravedno bi bilo zaboraviti Holokaust  i nedužne žrtve nacizma i fašizma. Zahvaljujći gradskim sredstvima, uređen je deo placa. Predstavnici jevrejske zajednice u Srbiji adekvatnim spomen-obeležjem označili su ovo mesto.  Svoj doprinos celom projektu daje i arhitekta Ami Mur koji je Jevrejin, koji sa posebnom pažnjom i posvećenošću pokušava da osmisli idejno rešenje za spomenik. Sačuvani objekti i spomen-park danas svedoče o žrtvama genocida i stradanju jevrejskog i romskog stanovništva Beograda u Drugom svetskom ratu.

Nikada ne smemo zaboraviti...

Svake godine, 27. januara, obeležava se Međunarodni dan Holokausta i na lokalitetu Topovskih šupa. Savez jevrejskih opština Srbije, Jevrejska opštine Beograd, rade na tome da se na ovom mestu izgradi spomen-park. Kako će izgledati budući spomenik, nije samo stvar Jevreja, već i Beograđana, Srbije i čitavog sveta. Spomen na Topovske šupe treba da nas podseti na strašne događaje i stradanje više hiljada ljudi koje su tamničile, kako se nikada ne bi zaboravilo jedno od mesta na kom su ispisane najtužnije stranice istorije i stradanja jevrejskog naroda.

"Tragedija nastala kao posledica Holokausta se ne može izbrisati. Mora biti zapamćena sa sramom i strahom dokle god ljudsko sećanje bude postojalo. Samo ako se sećamo, onda možemo odati prikladnu počast žrtvama. Milioni nedužnih Jevreja i pripadnika drugih manjina ubijani su na nazamislivo varvarske načine. Nikada ne smemo zaboraviti te muškarce, žene i decu, niti njihovu agoniju."

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Annan, 27. januar 2006.

 

Naslovna fotografija: Bundesarchive, Bild 101I-185-0112-04