Povratak na: Suhomesnati proizvodi
Suhomesnati proizvodi su uglavnom omiljeno predjelo na svim slavljima i nezaobilazan deo svakodnevne trpeze na našim prostorima. Od tradicionalne domaće pršute, pečenice i suve slanine, pa sve do pikantnih kobasica, kulena i sudžuka, suhomesnati proizvodi oduševljavaju bogatstvom ukusa, specifičnom aromom dima i svilenkastom teksturom.
Ako tražite najkvalitetnije domaće suhomesnate delikatese sa geografskim poreklom, na ovoj stranici možete pronaći spisak najboljih mesara, radnji domaće hrane i sušara u Beogradu.
Vrhunski kvalitet suhomesnatih proizvoda direktno zavisi od porekla mesa, pravilnog soljenja i strpljenja tokom procesa sušenja i zrenja.
Za izradu tradicionalnih delikatesa koristi se pažljivo odabrano svinjsko, goveđe ili ovčije meso najviše kategorije. Proces započinje suvim soljenjem ili potapanjem u salamuru od morske soli i odabranog bilja, nakon čega sledi dimljenje na hladnom dimu tvrdog drveta (najčešće bukve, hrasta ili šljive) koje mesu daje karakterističnu boju i prepoznatljivu aromu. Završna i najvažnija faza jeste prirodno zrenje na promaji i hladnom vazduhu, tokom kojeg meso gubi vlagu i razvija bogat, pun ukus bez dodataka veštačkih konzervansa.
Iako se smatraju kaloričnijim izborom, kvalitetni suhomesnati delikatesi pružaju visok procenat proteina, gvožđa i važnih minerala.
Pravilno servireni na ovalima, u kombinaciji sa starim kajmakom, sirom, domaćim ajvarom, maslinama i vrućom projarom, suhomesnati proizvodi čine nezaobilazno srpsko meze koje spaja ljude za stolom. Zbog svoje visoke nutritivne gustine, odličan su izbor za doručak ili energizujući međuobrok.
Da biste u potpunosti osetili sve ukuse i arome pršute ili kulena, izvadite ih iz frižidera najmanje 20 do 30 minuta pre serviranja kako bi dostigli sobnu temperaturu. Suhomesnate proizvode uvek secite izuzetno tanko, pod blagim uglom, jer tanji listići omogućavaju da se masnoća i arome dima brže rastope na nepcu. Celo trajne komade meštari čuvaju na hladnom, tamnom i provetrenom mestu umotane u pamučnu krpu ili papir za pečenje, dok je sečene delikatese u frižideru najbolje čuvati u staklenim posudama sa poklopcem umesto u plastičnim kesama koje skupljaju vlagu.
Pršuta se pravi od celog svinjskog ili goveđeg buta sa kosti ili bez nje i zri znatno duže (često od 12 do 24 meseca), dok se pečenica pravi od svinjskog krmenadla (fleksa) i zri kratko, oko mesec do dva.
Beli sloj na omotaču kvalitetnih kobasica i kulena jeste korisna, prirodna i plemenita plesan (slična onoj na sirevima) koja štiti meso od isušivanja i loših bakterija.
Načeti komad pršute obavezno prebrišite, presek premažite sa malo maslinovog ulja ili prekrijte trakom sopstvene masnoće, uviijte u papir za pečenje i čuvajte u frižideru na temperaturi od 4 do 8°C.
Nije preporučljivo zamrzavati cele komade jer kristali leda uništavaju strukturu vlakana i po odmrzavanju meso gubi sočnost. Sečene listiće možete kratko zamrznuti vakuumirane.
Obareni proizvodi (stišnjena šunka, viršle, parizer) termički se obrađuju na visokim temperaturama i sadrže više vode, dok suvi proizvodi gube vlagu prirodnim sušenjem i imaju znatno duži rok trajanja.