Na desnoj obali Save, ispod Saborne crkve, oduvek su pristajali brodovi koji su imali veliku ulogu u privredi Beograda. Još u XVI veku, Beograd je imao dve luke – trgovačku luku i sidrište vojne rečne baze. Trgovačko pristanište nalazilo se na Dunavu, na severnoj strani grada, a vojno nešto malo istočnije. U trgovačkoj luci vršio se utovar i istovar robe u mirnim vremenima, dok je u ratnom periodu ova luka služila za dopremanje žita iz Vlaške, severne Bugarske i smederevskog kraja, a Savom iz Srema, Mačve i Podrinja.

Pogled koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim

Kada se plovi prema Beogradu iz pravca Novog Beograda, iz daljine pleni silueta tvrđave koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Međutim, na pristaništu je putnike dočekivalo usko zemljište između vode i železničke pruge bez komunikacije sa gradom. Reka je dopirala do tramvajskih šina koje i danas vode kroz Karađorđevu ulicu. Nedavno je izgrađen novi pristan sa dokom za pristup brodova koji gostoljubivo i srdačno dočekuje putnike sa broda, tako da se oni koji kroče prvi put na beogradsko tlo iskrcaju na privlačno pristanište, a ne u ćorsokak.

Foto: Instagram "Stari Beograd" - Pristanište početkom 20. veka kada je reka bila dopirala do današnjih tramvajskih šina

Rađanje modernog pristaništa na Savi

Tridesetih godina prošlog veka pristanište na desnoj obali Save, ispod Kalemegdana, dobija obrise koje prepoznajemo i danas. U to vreme, gradske vlasti odlučuju da naprave Beton halu, čija je izgradnja završena 1939. godine. Prvobitno, bio je to Carinski magacin luke gde je istovarana razna roba. Tada je odlučeno da carinarnicu u Beogradu treba podići zapadno od Železničke stanice, a pristanište izgraditi sa obe strane Save i Dunava. Iako plan postoji dugo, njegova realizacija je tek nedavno završena.

Luka Beograd

Preduzeće Luka Beograd nastalo je 1957. godine, kada je Narodni odbor grada Beograda doneo rešenje kojim se osniva Direkcija za izgradnju i uređenje obale Dunava. Njen zadatak je bio izgradnja dunavskog pristaništa, pristupnih puteva, magacinskog i skladišnog prostora i drugih pristanišnih objekata i postrojenja. Luka Beograd je 2006. godine tehnički i tehnološki unapredila pristanište i ono je postalo jedno od najmodernijih objekata ovog tipa na Dunavu, ispunjavajući sve evropske standarde i pružajući usluge na najvišem nivou. Na ovaj način Luka Beograd doprinela je značajno razvoju rečnog turizma u našem gradu i zemlji.

Danas pristanište nudi savremeni sistem usluga, kako za brodove tako i za putnike koji posećuju Beograd. Putničko pristanište raspolaže sa 200 metara vertikalne operativne obale. Kapacitet pristaništa je istovremeni privez šest putničkih brodova. Pored pristajanja moguće je i snabdevanje brodova vodom, strujom i deponovanje smeća.

Foto: Arhiv NBS / Branibor Debeljković - Savsko pristanište šezdesetih godina

Na pristaništu se nalaze i prostorije Uprave granične policije, Uprave carine, Turističke organizacije Beograd, Luke Beograd, kao i menjačnica, bankomat i suvenirnica.

Pristanište raspolaže sa 30.000 m² zatvorenih i 71.000 m² otvorenih skladišnih prostora koji su u funkciji javnih i carinskih skladišta. U ovim skladištima mogu se vršiti poslovi skladištenja strane i domaće robe namenjene izvozu.

U javnim carinskim skladištima vrše se manipulacije istovara, utovara, smeštaja robe pod carinski nadzor, postupak carinskog skladištenja i sprovode se mere radi očuvanja stanja robe. Moderna skladišta su pogodna za potrebe skladištenja svih vrsta robe, kao što su vuna, pamuk, guma, kaučuk, papir, drvo, bela tehnika, hrana, instrumenti, skupocena roba i roba široke potrošnje.

Kargo centar Luke Beograd je smešten na desnoj obali Dunava u neposrednoj blizini centra Beograda. Kako se nalazi na raskršću rečnog Koridora VII i kopnenog Koridora X, ovaj centar predstavlja saobraćajnu, pretovarnu i robnotransportnu raskrsnicu srednje Evrope. Kargo centar nudi skladišne i lučke usluge, a promet roba kroz kargo centar vrši se putem savremenog rečnog, železničkog, drumskog i multimodalnog saobraćaja.

 

Foto: Panoramio / Mr. No - Stari magacini Savskog pristaništa, danas su deo kulturne i gastronomske ponude Beograda

Putničko pristanište

Putničko pristanište Luke Beograd nalazi se na desnoj obali reke Save u neposrednoj blizini njenog ušća u Dunav i specijalizovano je za međunarodni saobraćaj. Putničko pristanište dočekuje putničke brodove i opremljeno je za njihov prihvat, opsluživanje i snabdevanje. Izuzetan geografski položaj čini ovo područje međunarodnim saobraćajnim i transportnim čvorištem, a brojne atrakcije, događaji i bogata turistička ponuda i izuzetno atraktivnom turističkom destinacijom.

Najveći broj stranih turista dolazi u Beograd prilikom organizovanih putovanja – krstarenja Dunavom. U Beograd pristaju brodovi koji započinju svoja krstarenja u brojnim evropskim gradovima i metropolama. Putnici su najčešće iz Velike Britanije, Nemačke, Sjedinjenih Američkih Država, ali i drugih zemalja. Već nekoliko godina, Beograd posećuje više od 400 brodova sa oko 50.000 turista godišnje, a moderno pristanište obezbeđuje kompletnu infrastrukturu nepohodnu za razvoj nautičkog turizma. Tu je i etno prodavnica suvenira u kojoj turisti mogu pronaći bogat asortiman tradicionalne srpske hrane i pića, autentične, ručno izrađene predmete i narodnu nošnju koja promoviše duh srpske kulture i tradicije.

Nautičko-turistička sezona u Beogradu otvara se svake godine na proleće. Kako bi svi putnici bili informisani o gradu i njegovim sadržajima, putnicima je na pristaništu svakodnevno na raspolaganju info centar Turističke organizacije Beograda sa mnogobrojnim promotivnim materijalima.

Foto: Beograd.rs - Tradicionalni "Karneval brodova" održava se svakog leta na ušću Save u Dunav

Manifestacije na pristaništu

U toku turističke sezone, turisti koji borave u gradu, ali i Beograđani, imaju priliku da osete prijatnu atmosferu i kroz manifestacije koje se organizuju u okviru promocije reka Save i Dunava, a to su Beogradski karneval brodova, Beogradski latino maraton, Dani Dunava, ekološki programi i Fiš fest.

Prvi Beogradski tango maraton održan je 26. juna 2010. godine, na platou Putničkog pristaništa. Na ovoj manifestaciji učestvovali su brojni tango plesači, ali i putnici broda „Ukrajina” koji su tog dana bili u Beogradu. Manifestacija je održana u okviru proslave „Dani Dunava”, a mnogobrojni učesnici uživali su u nastupu kompozitorke i violinistkinje Sonje Kalajić, koja pored violine svira i na testeri. Nekoliko beogradskih škola tango plesa je osmislilo program, a učesnici su imali priliku i da nauče prve korake zahvaljujući besplatnim javnim časovima koji su održani te večeri.

Prvi karneval brodova je održan 2010. godine na platou Putničkog pristaništa. Osim u bogatom programu, posetioci mogu da posmatraju vožnju karnevalski ukrašenih brodova, dečje i ostale karnevalske grupe iz Srbije i inostranstva, kao i nastupe plesača, pantomimičara, žonglera, klovnova, glumaca iz Srbije i inostranstva.

Foto: Luka Beograd / Promo - Master plan novog izgleda pristaništa Luke Beograd na Dunavu

Pristaništa u budućnosti

Ove godine, u Zemunu će početi izgradnja pristaništa za međunarodne putničke brodove i time se otvoriti još jedna kapija na Dunavu koja će ucrtati Zemun na turističku mapu Evrope. Zajednički cilj Luke Beograd, Turističke organizacije grada i Gradske uprave je da se Beograd afirmiše kao grad koji nudi bogate sadržaje, ali i da se pomogne razvoj nautičkog turizma i time doprinese pozitivnom prvom utisku o Beogradu, za sve one koji su odlučili da do njega doplove.