Prve sinagoge u Beogradu podigli su doseljenici Jevreji koji su se sklanjali u Osmansko carstvo od hrišćanskih progona iz Španije i Portugalije, 1492. godine. Najbrojniji među njima su bili sefardski Jevreji koji su se naseljavali širom sveta, a značajan broj je svoj dom pronašao u našoj prestonici. Jevrejski trgovci, prosvetari i zanatlije naselili su Zerek, deo Dorćola iznad Ulice cara Dušana. Sasvim prirodno, tada je počela da se javlja i potreba za izgradnjom verskog objekta –  Sinagoge.

Jevreji i Beograđani – dobre komšije

Od samog početka dolaska Sefarda u Beograd, Srbi i Jevreji su imali dobar komšijski odnos. Istoričari i hroničari koji su beležili sećanja i običaje, isticali su bliskost dvaju naroda. Srbi su odlazili kod svojih komšija na jevrejske praznike, subotnja slavlja i proslave Roš hašane, odnosno jevrejske Nove godine. Jevreji su, pak, uzvraćali posete na slavama, uskršnjim i božićnim praznicima.

U jevrejskom istorijskom muzeju postoji zapis da su Beograđani svoje jevrejske sugrađane nazivali "Srbima Mojsijeve vere", kao i zapis da su beogradski Jevreji ginuli u Prvom svetskom ratu, u srpskim uniformama, rame uz rame sa pravoslavnim vojnicima.

Foto: Arhivska fotografija - Početkom godine počela su istraživanja na lokalitetu Stare sinagoge, a planirano je se konzerviranje i uređenje ove kulturne celine

Stara Sinagoga - El kal vjež

Stara sinagoga El kal vjež nalazila se u današnjoj ulici Visokog Stevana i bila je do izgradnje sefardske sinagoge u Beogradu Bet Israela najveća i najznačajnija beogradska sinagoga. Bila je to građevina pravougaone osnove s polukružnom apsidom na južnoj strani. U ratovima između Austrije i Turske sinagoga je trpela stalna oštećenja, ali je svaki put obnavljana. U nekoliko navrata je stradala usled požara, ali je početak 19. veka dočekala kao jedina sinagoga beogradskih Jevreja.

Nova sinagoga - El kal nuevo

Druga dorćolska sinagoga, Nova sinagoga ili El kal nuevo, podignuta je nakon sticanja nezavisnosti Srbije na Berlinskom kongresu. Prvi put je pominje hebrejski nedeljnik Hamagid. Nalazila se između Solunske, Jevrejske, ulice Mike Alasa i Braće Baruh.  Savremenici navode da se do sinagoge dolazilo uskim prolazom pored turskog hamama i da je bila mesto koje su posećivali siromašniji građani. Nije preživela Prvi svetski rat, kad je porušena.  

Foto: El mundo sefarad - Mladenci i gosti na stepenicama sinagoge Bet Izrael tridesetih godina

Sefardska sinagoga - Beti Izrael

Vremenom je jevrejska dorćolska mahala postajala sve manje privlačna bogatijim Jevrejima, koji su se počeli seliti u gornje beogradske četvrti. Trgovci koji su živeli na Zeraku i gornjem Dorćolu podržali su odluku crkveno-školske Jevrejske opštine da se izgradi nova sinagoga. Za novu sinagogu i zgradu Opštine namenjene su dve parcele: Dubrovačka 71 i Cara Uroša 20. Bile su spojene, i dopuštale su izlaz na dve ulice.

Ova sinagoga delo je arhitekte Milana Kapetanovića, a kamen temeljac položio je 1907. godine kralj Petar. Beti Izrael u prevodu na srpski znači Kuća Izraela. Izvođač radova bio je građevinski inženjer Viktor Azriel.

Sinagoga Beti Izrael, izgrađena je u mavarskom stilu, koji je bio karakterističan za sinagogalnu arhitekturu s kraja 19. veka u mnogim svetskim gradovima. Fasada sa vodoravnim trakama u bojama, od kamena i opeke, uskrasima od terakote, dve kupole i Davidovom zvezdom na vrhu, činila je zgradu sinagoge posebnom.

Foto: El mundo sefarad - Sinagoga Bet Izrael u punom sjaju

Za vreme Prvog svetskog rata sinagoga je bila oštećena eksplozijom granate. Nakon rata, 1935. godine, pored sinagoge sagrađena je zgrada Saveza jevrejskih opština, stepenice koje su povezivale novu građevinu Saveza i sinagoge, jedine su sačuvane iz ovog perioda.

Krajem 1944. godine, nacisti su tokom povlačenja iz Beograda spalili sinagogu Beti Izrael. Nakon rata, od jednog dela građevine sazidana je Galerija fresaka.

U Ulici kralja Petra 71, u zgradi Jevrejske opštine danas možete posetiti Jevrejski istorijski muzej, i videti stepenište sačuvano od Beti Izrael sinagoge.