Poput Zida koji Vesteros odvaja od dalekog severa u seriji "Igra prestola", u novobeogradskom 21. bloku, smelo se izdiže zgrada Meander. Ovaj stambeni titan dužine 1.000 metara, od milošte prozvan "Kineski zid" ili "Lamela", ima 62 ulaza, 6.380 vrata i 5.152 prozora. Zahvaljujući svom obliku - devet krakova koji krivudaju poput domina raspoređenih u cik-cak, po čemu je i dobila ime - zauzima prostor od čitava četiri bulevara - Mihajla Pupina, Zorana Đinđića, Milentija Popovića i Antifašističke borbe.

Ova zgrada sa ponosom nosi titulu najduže u Beogradu i predstavlja dom za čak 3.500 ljudi.

Neimarsko remek-delo

Zgrada Meander delo je projektanta grupe "Beogradskih pet" (aktivne između 1954. i 1970. godine) koju je predvodio čuveni arhitekta Mihailo Čanak. Inače, Čanak je u svojoj karijeri realizovao više od 10.000 stanova. Pored njega u timu su se nalazili Leonid Lenarčič, Miša Mitić, Ivan Petrović i Ivan Simović.

Meander je, u vreme izgradnje 1963. godine, predstavljao veliki građevinski poduhvat. Objekat, u projektu nazvan "stambeni blok B-7", predviđen je kao projekat za stambeno zbrinjavanje vojnih lica. O tom vremenu pokojni Čanak je, u jednom intervjuu naveo da su mu minimalistički zahtevi investitora, bili najveća otežavajuća okolnost.

Foto: Wikipedia / Alfdjole 

Šta god bih ja pokušao da učinim na nekoj prepoznatljivosti zgrada odmah je sistematski obarano demagoškom krilaticom: "Za te pare dobili bismo još četiri stana više. Ti time što to predlažeš, četiri porodice lišavaš stanova. Zamisli tu nesrećnu decu koja su bez stana samo zato što se ti iživljavaš na fasadi!". I tako dalje. Dakle, jedan pauperistički pristup je bio jako prisutan. Armija je tu bila malo liberalnija jer je bila na državnim jaslama. Raspolagali su većim sredstvma od ostalih investitora, pa su mogli sebi da dozvole kvalitetniju arhitekturu. Ali ostali su, naročito oni koji su 80-ih već gradili takozvane stanove za tržište, bili okrenuti prvenstveno ka profitu, naveo je Čanak.

Spomen park Brozu

Sam objekat podignut je u blizini zgrada "Šest kaplara" koji budno stražare i svojevrsnog spomen-parka posvećenog Josipu Brozu Titu. Do 1992. godine na tom mestu su se održavale školske manifestacije povodom Dana mladosti, 25. maja. Sam spomen-park podignut je u periodu od 1980-1981. godine na inicijativu Mesnog odbora Saveza boraca iz Bloka 21, a nakon Brozove smrti tu je zasađeno 88 stablala - po jedno za svaku godinu njegovog života.

Odmah pored je podzemni prolaz kojim danas mnogi idu ka palati "Ušće". To je drugi takav prolaz sagrađen u Beogradu, prema nacrtima arhitekte Milorada Pantovića 1965. godine.

Sklonjeni Orfej

Predivna skultpura "Orfej", poznatog vajara Milana Vergovića iz Užica, svojevremeno je krasila dvorište škole koja je nekada nosila ime "Josip Broz Tito". Škola, koju je otvorila Jovanka Broz, danas nosi ime "Jovan Dučić", "Orfej" je čuvao od prvog dana. Međutim, devedesetih godina prošlog veka skulptura je bila izložena vandalskim napadima zbog čega je izmeštena u atrijum škole.

Lavirint od lamela

Za one koji se prvi put, a često i drugi ili treći, nađu pred ovim objektom, pronalaženje pravog ulaza može predstavljati mini avanturu. Budući da se vodi na četiri adrese, snalaženje je znatno olakšano ako znate baš tačnu lokaciju koju tražite.

Isprva, možete pomisliti da objekat "nije baš nešto posebno". Oku se može učiniti i da se radi o različitim zgradama, sve dok ne prošetate ovim krajem. Razlog je puka veličina Meandra čija se veličanstvenost najbolje može sagledati tek iz "ptičije perspektive". Tek iz ovog ugla čovek postaje svestan veličine stembenog objekta i rada koji je uložen u njegovu izgradnju.

Foto: Bing Maps

Lamele Meandra su ispresecane parkovima, vrtićima, školama, lokalima, igralištima i čak teniskim terenom. Sve to čini da zgrada funkcioniše kao grad u malom, načičkan brojnim automobilima koji jedva pronalaze parking mesto.

Table sa starim nazivima ulica vratiće vas u doba proletera i udarnika koji su, uz pesmu, radosnih srca gradili Novi Beograd. Iz maštanja će vas trgnuti brojni navijački grafiti na zidovima ili jeka automobilskih sirena i vratiti vas u realnost nudeći beogradski "Kineski zid" kao spomenik čija veličina uspešno odoleva zubu vremena.