Na uglu Drinčiceve i Knez Miletine ulice, na malom trgu Mire Trailović, tik pored Bajloni pijace, u neposrednoj blizini boemske četvrti Skadarlija, smešten u zdanju čija je prvobitna namena bila religijskog tipa, nalazi se Bitef Teatar.

Neobično zdanje kao dom Bitefa

Izgradnju objekta je 1940. godine započela Nemačka evangelističko-hrišćanska crkva. Ovaj projekat arhitekte Otoa Bartninga obuhvatao je crkvu sa zgradom u kojoj bi bili smešeteni internat, kancelarije i stanovi za crkvene službenike.

U skladu sa idejama protestantizma, zgrada je građena u prilično svedenom stilu. Osnova je građena od betonskih rešetkastih konstrukcija koje su popunjavane ciglama. Cigle za unutrašnji deo crkve donete su iz Nemačke, dok su fasadne cigle proizvedene u beogradskoj ciglani. Vihor Drugog svetskog rata je prekinuo izgradnju crkve 1942. godine, te ova zgrada nije dovršena, a verovatno nikada nije ni osveštana i samim tim nikada nije stekla u potpunosti svoju sakralnu namenu.

Sudbina ove crkve je slična sudbinama mnogih građevina posle rata. Ona je nacionalizovana i predata gradu na korišćenje. U prvim posleratnim godinama, na gornjem spratu nalazio se Arhiv Jugoslavije, dok je u drugom delu zgrade bila kreativna radionica pozorišta Boško Buha.

Zgrada je tokom devedesetih godina rekonstruisna i adaptirana za potrebe Bitef Teatra, odnosno Beogradskog internacionalnog teatarskog festivala, iako je on nastao još 1967. godine u okviru pozorišta Atelje 212. Osim Bitef teatra koji zauzima centralni deo zgrade, u okviru ovog objekta danas se nalazi i stambeni deo. Stanovi su smešteni u delu koji su Nemci predvideli za smeštaj internata, dok je jedan deo zgrade pretvoren u poslovni prostor.

Ova nedovršena evangelistička crkva danas predstavlja i zaštićeni spomenik kulture, sa statusom objekta sakralne arhitekture.

„Vernici će nam oprostiti zbog naših plemenitih namera. Ova crkva postaje hram pozorišnih muza uvek bliskih ljudskoj veri u dobro i plemenito. Bogovi umetnosti davno su nam saučesnici u našim pozorišnim ljubavima" - Mira Trailović na otvaranju Bitef teatra.

Avangardno pozorište

Bitef je sinonim za avangardu, eksperiment, ples i izlaženje iz aktuelnih kulturnih modela. U okviru Bitefa, najpoznatiji je svakako Bitef festival, koji se održava svake godine, a tu su i Bitef plesna kompanija, u kojoj se održavaju radionice plesa, kao i kultni klub Bitef Art Cafe. Pored muzičkog programa, održavaju se i pozorišno-kabaretske forme, kamerne predstve, poetske večeri, koprodukcije sa institucijama iz Evrope i sveta. Ostvaruju se programi međunarodne razmene umetnika i njihove edukacije kroz različite radionice. Bitef razvija platforme za govorni, gestualni i teatar pokreta i tela, cirkuske i lutkarske predstave, ulične akcije.

Bitef teatar otvoren je za sve vrste multimedijalne umetnosti i izraza, istražuje nove pozorišne trendove u sopstvenim produkcijama, a radi i na međunarodnoj razmeni umetnika i na organizaciji radionica. Zahvaljujući zalaganju Mire Trailović i Jovana Ćirilova, Bitef je postao jedan od najznačajnijih festivala ove vrste u svetu.

Iskorak u novi umetnički izraz

Ovo pozorište nema stalno zaposlen umetnički ansambl. Od samog svog osnivanja, Bitef je okupljao mnogobrojne stvaraoce i pozorišne grupe i iz institucija i sa alternativne teatarske scene i tako tragao za svojim ličnim i kulturnim identitetom. Svi koji su radili u Bitefu, stvarali su teatar i u njemu kreirali prostor novih ideja, buđenja i savremenih teatarskih izraza u našoj sredini. Upravo ovaj duh Bitefa privlačio je umetnike koji su se trudili da svojim radovima iskorače iz tradicionalnih i utvrđenih granica umetničkog izraza i mišljenja, stvarajući potpuno novu i drugačiju pozorišnu umetničku scenu ne samo u Beogradu, nego i u zemljama bivše Jugoslavije. Bitef ne poznaje stanje stalnog repertoara, već se kreće od tradicionalnog do novog pozorišnog i umetničkog izraza koji koristi multi-medijske načine izražavanja.

Priznaćete, Bitef je pred sebe stavio odgovoran i izazovan zadatak. Svake sezone, svake godine – biti nov i drugačiji.