Naš grad je pun skulptura i spomenika bez pločica sa natpisima. U neku ruku, ova doza misterije ume da im da izvesni šarm. Možda ćete se pitati kome je spomenik podignut i zašto ili šta se tako važno odigralo baš na tom mestu. A možda ćete biti razočarani jer ste ostali uskraćeni za koji istorijski podatak.

Jedan od takvih, kojim se godinama divim sa nikada ostvarenom namerom da saznam ko ga je tu postavio i kako ga je nazvao krasi plato ispred umetničkog paviljona "Cvijeta Zuzorić" na Kalemegdanu. To je predivan ženski akt od bronze, ponosit i prkosan, tokom proleća i leta uokviren krugom od cveća.

Ispostavlja se da je skulptura zapravo centralna figura fontane. Do pre osam godina, integralni deo kompozicije je činilo i šest bronzanih golubova, iz čijih je kljunova tekla voda pred nepoznatom kalemegdanskom lepoticom. Onda se dogodila Noć muzeja 2010. godine, kada je neko tokom noći uspeo da razvali fontanu i odnese svih šest ptica. Šteta je procenjena na 500 hiljada dinara, apelovalo se na kolekcionare koji možda svojim putevima dođu to ovih vrednosti da ih ne kupuju, već prijave Gradu, ali - bronzani goluboi nikada nisu doleteli kući. To znači da je vrlo moguće da su završili na otpadu ili da su prodati kao staro gvožđe.

Nekim čudom (verovatno zagledana u to čarobno neživo telo) nisam primetila ovaj nedostatak. Umesto toga, obradovalo me je saznanje da se čitava kompozicija zove "Buđenje". Ime ju je učinilo još veličanstvenijom.

 Foto: Beogradske opštinske novine, 1940. -  Fontana "Buđenje" u punom sjaju pre nego sto je postala žrva vandala

Kalemegdanska dama u Parizu

Ženu i njene krilate prijatelje, kao i bazen u čijem su centru postavljeni, stvorio je vajar Dragomir Arambašić 1920. godine. Fontana je zatim putovala po Evropi, pa je tako stigla do Pariza gde je imala priliku da se nadmeće sa umetničkim delima iz svih delova Starog kontinenta, a bila je izložena i u Salonu francuskih umetnika. Tom prilikom je dobila nagradu kao umetničko delo od izuzetne vrednosti. Po povratku u Beograd, "Buđenje" je čekalo više od petnaest godina da mi pronašlo svoj stalni dom na Kalemegdanu. Tamo gde stoji i danas fontana je postavljena 1936. godine, nedugo pre nego što će izbiti rat. Razume se, nažalost, da je tokom ratnih godina bila izlomljena i da su pojedini delovi uništeni ili su nestali. Godine 1959. centralna ženska fugura je rekonstruisana i vraćena na plato ispred paviljona, a ostatak kompozicije je morao da sačeka 1980. godinu, kada je rekonstruisan i pridružen aktu.

Foto: Beogradske opštinske novine, 1940. - Arambašić u ateljeu 1913. godine

Autor "Buđenja" Dragan Arambašić bio je istaknuti vajar svog vremena. Školovao se u Minhenu i Drezdenu a zatim usavršavao u Parizu i Rimu. Njegov rad krasi i predvorje Narodne skupštine - skulptura "Odbrana" koja predstavlja tri naroda koja su se ubrajala u tadašnje stanovništvo kraljevine - Srbe, Hrvate i Slovence. Arambašićevim rukama su izvajane i mnoge fasadne skulpture na koje možete da naiđete ako prošetate Dorćolom. Možda je najbolji primer upravo kuće u Gospodar Jevremovoj u kojoj je sam umetnik živeo i radio. Obratite pažnju i na zgradu na adresi Knez Mihailova 47 i skulpturama koje predstavljaju trgovinu i industriju lično, a delo su istog vajara.