Vremena su se vazda menjala na ušću dveju reka ispod Avale. Ipak, jedna tačka na mapi, kako se čini, ostaje ista – Prokop, železnička stanica Beograd-Centar.

Kamen temeljac za ovu kapitalnu investiciju udaren je 1977. pod komandnom palicom Josipa Broza Tita. Ipak, do danas, ovaj projekat nije završen i nije moguće sa sigurnošću reći kada će se to zapravo dogoditi.

Foto: Pavle Kaplanec - Stanica Beograd Centar spolja

Prokop, stanica na putu Evrope i Bliskog istoka

Železnička stanica Beograd-centar, ili popularnije Prokop, nastala je kao deo projekta izgradnje Beogradskog železničkog čvora sa koji je, sedamdesetih godina prošlog veka, počeo da sprovodi tadašnji gradonačelnik Branko Pešić.

Ideja je bila da se glavna železnička stanica premesti iz Sava male u Prokop. Time bi 80 hektara ekskluzivnog zemljišta u centru grada i uz samu reku, tzv. Savski amfiteatar, ostalo slobodno za gradnju i generisanje profita za gradsku kasu.

Ovaj veliki zalogaj, u arhitektonskom i u finansijskom smislu, bilo je teško progutati. Sam projekat nije imao parnjaka nigde u bivšoj Jugoslaviji, pa gradskim ocima nije bilo lako da "preseku". Konačno rešenje Savet za urbanizam Beograda uspeo je da donese nakon 7,5 časova razgovora, argumentovanja i većanja.

Profesor Mihailo Maletin upravljao je grupom stručnjaka koji su danonoćno radili na projektu stanice Prokop. Sve je bilo završeno 1974. godine. Radovi su počeli 8. oktobra 1977. sa planom da budu završeni za 18 meseci kako bi prvi voz prošao kroz stanicu Beograd-centar na praznik rada 1. maja 1979.

Novac za ovaj poduhvat obezbedile su, po jednu trećinu, SR Srbija, grad Beograd i sama železnica.

Foto: Beobuild.rs / Časopis "15. April" - Tokom čitave izgradnje postavljalo se pitanje da li će Prokop ikada biti završen

Stagnacija radova na Prokopu

Stara poslovica kaže "Dok čovek planira, Bog se smeje". Ekonomska kriza u zemlji dovela je do usporavanja radova i probijanja rokova. Na kraju, svi radovi bili su obustavljeni 1980.

Četiri godine kasnije, prvi čovek gradske vlade Radoje Stefanović postavlja pitanje da li od čitavog projekta treba odustati ili ne. U ovom premišljanju, radovi su kretali i zaustavljali se, ali je finalna odluka prolongirana.

Tračak nade za prokop ponovo se pojavio devedesetih, ali... Politička situacija, sankcije, inflacija, raspad zemlje i sve nedaće koje su pogodile narod stopirale su bilo kakve planove vezane za Prokop sve do 1996.

Naime, te godine počelo se sa podizanjem betonske ploče/krova stanice, izvođač je bio "Energoprojekt", sa namerom da se na njoj podigne tržni centar sa velikim brojem lokala što bi pomoglo da Prokop oživi. Međutim, iako je ploča izlivena, došla je 1999. Beograđani su dobili novi izraz "bombardan", a izgradnja Prokopa je ponovo morala biti gurnuta u stranu da čeka neka bolja vremena.

Do tog trenutka, kako se procenjuje, Prokop je "pojeo" blizu 80 miliona evra.

Foto: Energorpojekt / Promo - Budući izgled završene stanice Beograd Centar, Prokop

Prokop u 21. veku

Posle 2000. godine ponovo je aktuelizovana priča o pravljenju Prokopa. Procenjeno je da je za završetak svih radova – same železničke stanice i poslovnog prostora iznad nje, potrebno oko 130 miliona evra, a kako bi se sredstva obezbedila, raspisano je nekoliko tendera i...

Pojavio se mađarski "Trigranit" 2005. godine. Al’ ne lezi vraže. Nakon što je sve izgledalo kao završena stvar, ova kompanija je počela da isplativost svega stavlja pod znak pitanja i traži nove uslove. Rezultat je bio raskid ugovora i potraga za novim investitorom.

Tek 2008. potpisan je ugovor sa "Energoprojektom" firmom koja je bila na drugom mestu na tenderu. Energoprojekt se obavezao da u roku od 30 meseci izgradi stanicu Beograd Centar.

Ipak, peripetijama nije bio kraj. Vlada Srbije, šest meseci od potpisivanja ugovora sa "Energoprojektom" odlučuje da ne pruži saglasnost jer "ne postoji zakonski osnov da se investitor uknjiži kao vlasnik ploče na kojoj bi bio izgrađen komercijalno-poslovni centar, jer se ova tretira kao gradsko građevinsko zemljište, koje se jedino može davati u zakup".

Ipak, Vlada u oktobru iste godine odlučuje da prihvati Protokol o nastavku izgradnje kojim se zapravo produžava ugovor iz 1996. godine, a kojim je "Energoprojekt" bio angažovan "do završetka radova".

Protokol je podrazumevao da država sa 50 miliona evra finansira izgradnju stanice Prokop, dok bi Grad Beograd obezbedio 22 miliona za pristupne puteve. Podizanje tržnog centra stavljeno je na pauzu dok se ne pronađe najbolji ponuđač.

Poslednji radovi na stanici Prokop bili su završeni neposredno pre njenog puštanja u rad 26. januara 2016. godine.

Na nastavak radova i Prokop koji će u potpunosti postati glavna beogradska železnička stanica, za sada se i dalje čeka.