Savamala, deo Beograda koji je početkom XX veka najmanje ličio na urbanizovan deo grada, bila je močvara, bara Venecija, rekli bi, sve ono što je u suprotnosti sa gradskom četvrti. Prostor tako blizu centru, a tako daleko. Tada na scenu stupa Luka Ćelović Trebinjac, jedan od najbogatijih Srba s početka 20. veka.

Foto: Wikipedia - Luka Ćelović Trebinjac, veliki rodoljub i zadužbinar

Zadužbina Luke Ćelovića Trebinjca

Dobrotvor i vizinonar, dugogodišnji predsednik Beogradske zadruge, želeo je da promeni izgled ove četvrti i da na taj način Beograd "zahvati" ono što je najlepše u njemu –  reke. Između 1910. i 1912. godine po projektu Nikole Nestorovića, jednog od vodećih srpskih arhitekata, a po Ćelovćevom zahtevu, izgrađeno je, u odnosu na socijalne i materijalne prilike vremena tadašnje Srbije, reprezentativno, monumentalno zdanje koga se ni Evropa ne bi postidela.

Zgrada predstavlja jedan od prvih velikih modernih beogradskih hotela i primer savremene srpske arhitekture. Arhitektura zdanje opisuje i vidi "stilsku obradu zgrade, izvedenu sa secesijskim elementima i motivima, i predstavlja zrelu fazu beogradske secesije". Hotel Bristol sagrađen je kao zgrada Osiguravajućeg i kreditnog društva Beogradske zadruge, u duhu klasicizma  dajući značajan doprinos građevinskom, arhitektonskom i urbanističkom razvoju Beograda. Hotel je bio opremljen najsavremenijim bečkim nameštajem tog vremena, imao je 60 soba, a cena sobe bila je od tri dinara pa na više.

Najveći i najmoderniji hotel u Kraljevini Srbiji počeo je sa radom 3. novembra 1912. godine, i ubrzo postao centar političkog i društvenog okupljanja, mondenskog života i mesto na glasu u Kraljevini Srbiji i na celom Balkanu.

I da ne zboravimo, Luka Ćelović Trebinjac testamentom iz 1911. godine zaveštao je Beogradskom univerzitetu zgradu palate Beogradske zadruge, Hotel Bristol i ceo kompleks zgrada u Karađorđevoj ulici sve do današnjeg Ekonomskog fakulteta. Zadužbina "Luka Ćelović – Trebinjac", koja je upravljala ogromnom imovinom osnovana je 1926. godine ukazom kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića.

 Foto: Pinterest - Bara Venecija za vreme jedne od poplava tridesetih i Hotel Bristol gore levo

Od Rokfelera do Tita - Burnih 106 godina

Za vek i nešto postojanja i rada, Hotel Bristol bio je domaćin mnogih poznatih ličnosti i istorijiskih dešavanja. Tako je šef diplomatije Kraljevine Jugoslavije, Aleksandar Cincar-Marković, u Bristolu saznao da su vlada i namesništvo marta 1941. godine zbačeni zbog potpisivanja pakta sa Hitlerovom Nemačkom, uz parole sa beogradskih ulica "Bolje rat nego pakt".

U hotelu su boravili domaći i strani viđeniji ljudi tog vremena, članovi britanske kraljevske porodice, diplomate, poslovni ljudi. Međutim, u knjizi gostiju među najznačajnijim upisano je ime - Džon Rokfeler Mlađi. On je boravio u Bristolu dvadesetih godina prošlog veka. A da je imao samo pozitivno iskustvo  boravaka u hotelu, pokazuje podatak da je krajem 1979. godine uputio svog sina Dejvida, kada je, priča se, ovaj zakupio čitav sprat. Naime, naša prestonica je bila domaćin sastanka MMF koji je okupio najbogatije ljude sveta. Od tada, jedan od najeksluzivnijih apartmana od 70 kvadrata Bristola nosio je naziv po poznatoj porodici - "Rokfeler"A takav naziv sa sobom je podrazumevao i nameštaj u stilu Luja XVI. I ne iznenađuje da je u njemu boravio i "doživotni jugoslovenski predsednik" Josip Broz Tito. A priča o apartmanu "Rokfeler" završava se tako što je jedan ruski rvač, boraveći u njemu, slomio nogu na jednoj stolici. Tada je izračunato da bi restauracija stolice, koštala više od cene noćenja sportiste.

Ostanimo još sa nekoliko reči kod Rusije, tj. Sovjeta. Naime, i sovjetski šahovski velemajstor, svetski šampion u igri na 64 polja, Gari Kasparov bio je gost Bristola.

Foto: Wikipedia /  Pudelek - Hotel u iščekivanju nove sudbine

Nevoljni stanari hotela

Šezdesetih godina prošlog veka, hotelom gazduje Ministarstvo odbrane, odnosno Vojna ustanova "Dedinje". Bristol ratnih i poratnih devedesetih postaje smeštaj za izbeglice, porodice vojnih lica, oficire JNA. Iz ovoga zdanja u poslednje dve decenije, nebrojeno penzionisanih i aktivnih starešina je čekalo rešenje svoje egzistencije.

Kada turistički objekat izgubi svoju osnovnu namenu, smeštaj turista, koji pretpostavlja kvalitetno i stalno ulaganje na održanju visokoih standarda, tada ne čudi što je u potonje vreme, iz godine u godinu Bristol gubio glamur sa kojim je krenuo u život kao vesnik modernizacije i nekog novog doba. Za njega bi se pre moglo reći da je bio svedok kraha nekoliko epoha i svega onoga što je uz njih išlo, od kraljevine do republike, od rata do mira, od FNRJ, SFRJ, preko SCG do Republke Srbije.

Danas predstavlja dah starog Beograda u živopisnom ambijentu Savamale, u neposrednoj blizini bivše Glavne železničke stanice i autobuske stanice, 11 km od aerodroma, u srcu projektovane poslovno – turističke zone. Železnička stanica je prestala da dočekuje i ispraća putnike, Lastina stanica je preseljena, a ista sudbina očekuje i Beogradsku autobusku stanicu sa odlaznim i dolaznim peronima. Godine 2018. završava se priča o Hotelu Bristol kakvog ga poznajemo. Napustili su ga nevoljnici i retki gosti, i predat je na upravu novom zakupcu. Hotel u Karađorđevoj 50, spomenik je kulture i pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika grada Beograda. Najavljeno je da Bristol neće biti srušen i da će dobiti novu namenu u "Beogradu na vodi", koji će ubuduće gazdovati ovim zdanjem, a nama ostaje nada da će još jednom zablistati starim sjajem.