Otkako je zasut nemačkim bombama u rano šestoaprilsko jutro 1941. godine, Beograd je upamtio jednu od najstrašnijih epizoda u svojoj istoriji. Sravnjen sa zemljom bez milosti, postao je jednim od simbola nemilosrdne nacističke ofanzive.

Pola godine pre toga, na oko 2.000 kilometara severozapadno od Beograda, u ruinama je ostao i jedan gradić u srcu Engleske. Isti počinilac, sa isto toliko „ambicije“ se u sumrak 14. novembra okomio na Koventri. Dva grada, u dva kutka Evrope, postala su mete rušilačkih pretenzija jednog firera kako bi zavladao kontinentom, a ovaj usud će ih spojiti desetak godina nakon rata.

Beograd i Koventri, pobratimi po stradanju

Ostavši u pepelu i dimu, Beograd je u tim teškim godinama, nakon Varšave, luke Roterdam i Koventrija, bio tek jedan od gradova na neslavnoj listi stradalih. Savezničke borbe su 1945. godine tome napokon stale na kraj, a slične sudbine najviše su zbližile najudaljenije od devastiranih gradova: prestonicu Srbije i njenog britanskog sapatnika.

Ni Nemci, pak, nisu slučajno žrtvovali upravo Koventri. Do pre 8 decenija, ovo beše jedan od centara industrije u Velikoj Britaniji. Proslavljen po proizvodnji automobila, bicikala i avionskih motora, još od samog početka 20. veka su u njemu zaživele i fabrike municije.

Već do 1914. godine, Koventri je lako mogao poći putem ratne proizvodnje. Nepune tri decenije kasnije, toga je bio svestan i vođa nacističke Nemačke. Velika Britanija stala je na savezničku stranu, a nemačke snage su Koventriju zapretile već u avgustu 1940.

Vazdušnim napadima je u narednim mesecima „isporučeno“ blizu 200 tona bombi. Međutim, najžešći udar tek je bio u pripremi: u večernjim satima 14. novembra, započela je operacija kodnog imena Mesečeva sonata. Bombe su nastavile da padaju i idućeg dana, kada se na grad ustremilo 515 nemačkih bombardera.

Iako je cilj, pre svega, bio uništiti fabrike i industrijska postrojenja, ceo Koventri je tih dana prošao nezapamćenu golgotu. Drugi nalet ostavio ga je razorenih puteva, bez struje i vode, da bi u narednim talasima bio zasut koktelom eksplozivnih i zapaljivih bombi. Najdugovečniji svedok tome ostala je stara, srednjevekovna katedrala, čiji skelet u gradskom jezgru i danas seća na ovaj dan.

Od bezumnog pustošenja do bratske saradnje: kako su se zbližila dva evropska blizanca?

Ofanzivom na Koventri nazvanom Blitz, iliti munja, čak su i Nemci prevazišli dotadašnje „rekorde“ u pustošenju. Nije pritom bio pošteđen ni London, kao ni luke Portsmut i Sautempton. Ipak, „munje“ su u najvećoj meri opustošile Koventri, toliko da je i Jozef Gebels, ne bi li dočarao silinu razaranja drugih gradova, u svoj rečnik uvrstio izraz – „coventried“.

Već s proleća iduće godine, slična sudbina je zadesila i Beograd. Osam godina nakon pobede nad nacizmom, dva su grada ujedinile uspomene na jeziva stradanja. Od 1953. su i zvanično udružili snage: utanačen je dogovor o međunarodnoj saradnji, i to ne bilo kakvoj, već blizanačko-bratskoj.

Ugovor o bratimljenju potpisan je 1957. godine. Ovo je za glavni grad Jugoslavije bilo poput istorijskog presedana, budući da je to prvi takav sporazum koji je Beograd ikada potpisao. Bratimljenje je, pak, podrazumevalo saradnju i razmenu iskustava lokalnih samouprava, a Koventri je postao prvi i jedini twin city, odnosno brat blizanac Beograda.

 

Nastaviće se...