Iako danas postoji mnogo programa za decu još uvek se kao centralni događaj izdvaja manifestacija Radost Evrope. Događaj star preko pola veka pričinjavao je veliku radost i zadovoljstvo mnogim generacijama. Kako je događaj zaživeo i održao se do danas čitajte u nastavku.

Događaj je nastao možemo reći spontano. Ideju za organizovanje manifestacije koju danas znamo pod imenom radost Evrope realizovala je Donka Špiček. Nakon što je Donka  primetila izuzetnu radost dece prilikom jedne međunarodne posete, smatrala je da je neophodno takvu radost ponavljati iz godine u godinu i omogućiti je što većem broju dece. Već 1968. godine pokrenula je inicijativu za osnivanje ove manifestacije da bi se prva najznačajnija manifestacija posvećena deci dogodila u oktobru 1969. godine. Festival koji se i danas održava pod pokroviteljskom palicom je gradske uprave Grada Beograda.

Igra, pesma i drugarstvo

Sinonimi za Radost Evrope mogu biti igra, pesma, drugarstvo, razumevanje drugog i drugačijeg, dečije stvaralaštvo. Manifestacija zasnovana na udruživanju dece iz svih krajeva Evrope tokom godina održavanja okupila je decu iz skoro svih krajeva Evrope u Beogradu. Svakog oktobra beogradski mališani bili su domaćini svojim vršnjacima iz inostranstva. Porodice bi ugošćavale decu iz različitih krajeva Evrope i tokom trajanja festivala bili bi njihovi vodiči kroz život i običaje Beograda. Na ovaj način stvarala su se prijateljstva za ceo život. Deca su tokom trajanja festivala živela zajedno, igrala se, družila i pravila neraskidive prijateljske niti.

Šarenolikost kulturnog nasleđa

U toku trajanja festivala deca iz cele Evrope bi okupljena u Beogradu u okviru programa prezentovala običaje svoje zemlje. Kroz pesmu i igru, prateći zvuke svojih nacionalnih instrumenata prenosili su narodni pokret simboličan za njihovo podneblje. Mališani su prezentovali svoja umeća i veštine a sve je bilo praćeno veselom atmosferom i nezaobilaznim druženjem. Manifestacija okuplja decu u uzrastu od 7 do 14 godina koja uzimaju učešće u igračkim, plesnim, muzičkim i multimedijalnim sadržajima koji organizuju umetničke škole, kulturni centri, klubovi, asocijacije, ali pre svega grupe koje su ostarile zapažene rezultate na nacionalnim i međunarodnim konkursima, festivalima i takmičenjima. Grupe su formirane od oko 15 učesnika koji prezentuju svoju zemlju u programu manifestacije.

Radost početkom oktobra

Ako bi pokušali da izmerimo količinu dečije radosti početkom oktobra kada počinje fesitival verovatno bi bila najveća. Svake godine bio bi upriličen karneval u centru grada gde bi kostimirana deca mogla da uživaju u druženju dok šetaju u svečanoj povorci kroz centar. U okviru manifestacije održava se program pod nazivom Susreti prijateljstva, potom Međunarodni likovni konkurs sa završnom izložbom na kojoj se mogu pogledati radovi dece nastali širom Evrope. Deca u toku manifestacije imaju priliku i da uživaju i u zabavnim programima na Adi Ciganliji. Najznačajniji događaj manifestacije svako je Gala koncert u Sava Centru. Na koncertu dečiji folklorni ansambli iz cele Evrope prezentuju svoju narodnu igru i lepotu narodne nošnje. Televizijski prenos ovog događaja upriličen je na medijskom javnom servisu Srbije.

Rečnik prijateljstva

Manifestacija je ostavila utisak na jednog od najznačajnijih srpskih književnih stvaralaca, Duška Radovića. Povodom održavanja prvog susreta dece Evrope, Duško Radović sačinio je “Rečnik prijateljstva” izabravši petnaest “najlepših” reči za decu: dete, Evropa, hleb, igra, knjiga, ljubav, majka, mir, otac, pesma, prijatelj, ptica, radost, sloboda i sunce. Na ovaj način predstavljena je srž radosti ovog festivala.

O vrednosti i značaju manifestacije govori i dokumentarni film „Radost Evrope“ u produkciji DKCB-a. Manifestacija je takođe i nosilac EFFE sertifikata kvaliteta od 2015. godine koji dodeljuje pilot projekat Evropske komisije.

Nadamo se da vas je Radost Evrope podsetila na dane detinjstva i lepotu druženja. Pratite program i ove godine početkom oktobra i podelite radost sa svojim prijateljima.