„Vi putujete po celom svetu – gde ima tačno džeza i svinga, jesu li to neke određene zemlje?“

„Ne“, kaže Luj Armstrong zvani Sačmo, „džez je tamo gde ga nađeš.“

Po njegovim tipično američkim korenima, prosečan poštovalac muzike bez greške će džez povezati sa nasleđem Novog Sveta, tog velikog kontinenta s' one strane Atlantika.

Srećom, dobra muzika ne da se tek tako sputati granicama ili bojom kože. Polovinom prošlog veka, džez se, osim u Americi, već uveliko svirao u Evropi i na teritoriji Balkana. Ovakve džez sastave činili su većinom školovani muzičari, nepogrešivi u svom osećaju za ritam, melodiju i specifični džezerski groove.

Reči velikog „Sačma“ stoga su krile i poveće zrno istine. A kada tu istinu počnete naslućivati u svojim ranim godinama, onda je vrlo verovatno da ćete poželeti da joj posvetite ceo život.

Džez u Beogradu

Takvu izuzetnu sreću imao je čovek koji je, najskromnije rečeno, za sva vremena zadužio i beogradsku i svetsku džez scenu. Dušan Gojković (14. oktobar 1931.), proslavljeni jugoslovenski džez trubač, znao je da je pronašao svoj poziv čim je prvi put čuo legendarnog Roja Elridža.

Odmah je poželeo da svira trubu, a odluka da se bavi muzikom odvela ga je iz rodnog Jajca (BiH) na Beogradsku muzičku akademiju. U to vreme, već sa svojih 18 godina, svirao je sa lokalnim diksilend bendovima, kao i sa Big Bendom tadašnjeg Radio Beograda.

Već tada se Dušanov muzički i svirački talenat počeo širiti van granica Jugoslavije. Nedugo po završetku studija, Gojković odlazi u Frankfurt i snima svoj prvi LP sa tamošnjim All Stars bendom. Istovremeno, počinje sarađivati i sa već poznatim i priznatim imenima svetske džez scene: Keni Klark, Oskar Petiford, Sten Gec i Čet Bejker postaju mu kolege i dobri prijatelji. Iako je već bio zapažen i sa druge strane Atlantika (1958. po prvi put učestvuje na džez festivalu u Njuportu), druženje sa velikanima otvara Dušanu vrata i studijama na bostonskom Berkli koledžu.

Usledela su poznanstva i angažmani sa bendom Mejnarda Fergusona, kao i nastupi sa Sonijem Rolinsom, Vudijem Hermanom, Džerijem Maliganom i Filijem Džo Džounsom. Nekada lični uzori, a sada bliski prijatelji, ovoj ekskluzivnoj listi pridružuju se i Dizi Gilespi, Luj Armstrong i Majls Dejvis.

Pa ipak, Gojković se nikada nije odrekao tradicije svoga područja:

Imao sam to u glavi, odrastao sam uz tu našu muziku koja je vrlo bogata. Imaš uticaje – i Makedonija i Turci, i Mađari i Cigani, sve je to izmešano. I jednom u Njujorku kaže mi on (Sten Gec, prim. aut.): ,Slušaj, ti dolaziš iz tog kraja. Ako pišeš kompozicije, sviraš – zašto ne upotrebiš to svoje? U Americi imamo ovo naše, evergrine, Geršvina, Elingtona – a ti ako hoćeš nešto originalno, trebalo bi da sviraš svoje.’

Tako mi je dao crv u uho... Dakle, da bude džez, a baza da je Balkan.“ (Dušan Gojković, intervju za nedeljnik Vreme, 13. 8. 2015.)

Upravo to beše (muzički) momenat koji je evropskom džezu doneo novu odrednicu. Fuzija džeza i balkanskih ritmova i melodija po prvi put se začula na Gojkovićevoj ploči „Swinging Macedonia“ (1966.), čineći tako jugoslovenskog trubača pionirom novog stila poznatog kao „balkan džez“.

A uz tople nijanse zvuka trube, preciznost u ritmici i tehnici, ali i majstorske aranžmane u autorskim kompozicijama, balkan džez je Dušanu Gojkoviću otvorio put ka dalekim područjima Afrike i Japana. Tokom 60 godina duge karijere, nekoliko puta je nastupao i u Srbiji – publika ga je mogla čuti na nastupima u Beogradu, na Nishville festivalu i novosadskom Exitu. Stilovi poput fri džeza, bibopa i svinga bili su i ostali njegov fah, a godine 2003. otvara i novo poglavlje inspirisano tradicijom muzike Brazila.

Postavljajući nove standarde džez muziciranja i stvarajući jedinstveni stil prepoznatljiv po besprekornom melodijskom fraziranju, Dušan Gojković zaslužan je i za to što se Srbija našla na važnom mestu svetske muzičke scene. „Soul Connection“, „Bebop City“, „Balkan Blue,“ „My Dreams“, „Samba do Mar“ i neizostavni „Swinging Macedonia“, samo su neki od albuma koji svedoče bogatoj karijeri pionira balkanskog džeza.

Iako je uveliko zašao u osmu deceniju, Gojković i dalje aktivno nastupa širom sveta. Svirajući sa velikanima, i sam je postao jedan od njih, o čemu sasvim dovoljno govori i činjenica da je on jedini jugoslovenski džezer čije ime se našlo u svim poznatim džez enciklopedijama.