Smeštena u neposrednoj blizini najstarije zemunske crkve, Nikolajevske crkve, i u jednoj od najstarijih ulica starog jezgra Zemuna, nalazi jednospratna porodična kuća istaknutog srpskog matematičara i akademika, Jovana Karamate. Adresa je Nebojšina 18, ali je zbog neobičnog modernističkog izgleda koji štrči u nizu prizemnica čuvenog baroknog stila, možete prepoznati i bez znanja prave adrese. 

Jovan Karamata – jedan od najvećih srpskih matematičara

Akademik Jovan Karamata bio je jedan od najvećih srpskih matematičara XX veka. Poreklom je iz poznate i ugledne zemunske porodice srpsko-cincarskog porekla Karamata. Osnovni poslovi kojima se porodica Karamata bavila, bili su trgovina i kasnije bankarstvo, pa je tako Jovanov otac, Stevan, dobio poziv da početkom XX veka pomogne u pokretanju Srpske banke u Zagrebu, gde je 1903. godine rođen Jovan. Porodica se ubrzo vraća u Zemun, a osnovno obazovanje stiče u Budimpešti i Zemunu. Gimnazijske dane zbog rata provodi u Rijeci i Lozani. Upravo u Švajcarskoj započinje svoju naučnu aktivnost i piše jedan kraći rad o prelamanju svetlosti. Po još jednom povratku u Beograd, upisuje Tehnički fakultet, ali se dve godine kasnije prebacuje na studije matematike na Filozofskom fakultetu, na kome uspešno diplomira 1925. godine. Marljivost, precidnost i pedantnost koju je stekao tokom studija u Švajcarskoj, uticali su na to da samo tri meseca kasnije i doktorira.

Prijateljstvo sa matematičarem Radivojem Kašaninem i podrška profesora Mihaila Petrovića Alasa, uticali su da mladi Karamata svoj naučni rad usmeri ka teoriji funkcija koja je bila posebno istraživana u krugovima tzv. nemačke matematičke škole. Predavao je na Univerzitetu u Beogradu od 1930. do 1950. godine sa kraćim prekidom tokom rata.

Jovan Karamata je osnivač škole teorije realnih funkcija, autor teorije pravilno promenljivih funkcija, koja je još uvek značajna u savremenoj teoriji verovatnoće. Napisao je i niz radova koji i dan danas, čak posle toliko vremena od njihovog objavljivanja služe kao polazišta u matematičkim istraživanjima. Bio je dopisni član Srpske kraljevske akademije i redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti. Nažalost, danas je akademik Jovan Karamata slabo poznat van naučnih krugova. 

Foto: Nikolina Radovanović

Porodična kuća Jovana Karamate

Njegoševa ulica nalazi se u samom starom jezgru Zemuna i proteže se od Dunavskog keja do Glavne, paralelno sa Karamatinom ulicom. Sama kuća naslonjena je dvorištem na veliku porodičnu kuću u Karamatinoj ulici, koja je i sama imala dugu i burnu istoriju. Čuvena kuća porodice Karamata, podignuta je u stilu poznog baroka 1674. godine i najbolje oslikava arhitektonski stil ovog dela Zemuna. Upravo u takvom ambijentu, 1933. godine niče jedna sasvim moderno zdanje.  

Za izradu projekta bio je zadužen ugledni zemunski arhitekta Franja Jenč. U skladu sa zahtevim naručioca, napravio je nacrt u modernističkom, svedenom stilu. Nacrt je predviđao izgradnju jednospratne kuće jednostavne forme, bez ornamenata i u prirodnoj boji maltera, odnosno peska. Prvobitnim nacrtom bilo je predviđeno da bude daleko prostranija, ali je na kraju realizovano samo jedno, levo krilo kuće, na šta je i sam Karamata prilikom izgranje uticao. Tokom gradnje, u dvorištu je formirana priručna radionica za izgradu predmeta od kovanog gvožđa koji su rađeni po nacrtima samog Karamate.

Podizanje porodične kuće trajalo je dve godine, a Jovan je sa suprugom i dva sina u njoj živeo do 1950. godine, kada je prihvatio poziv Univerziteta u Ženevi da preuzme katedru za matematiku na Prirodno-matematičkom fakultetu.

Iako je realizovni projekat bio značajnije manje površine, kuća je zadovoljavala potrebe porodice. Prizemlje je bilo predviđeno za potrebe svakodnevnog života, pa se tu nalaze perionica, kuhinja, toalet, salon i predsoblje, dok je sprat predviđen za privatne odaje porodice i sluga.

Odlazak u Ženevu neće prekinuti veze između akademika i Zemuna. U narednim decenijama, često će putovati na relaciji Švajcarska - Jugoslavija i Francuska - SAD. Smrt ga je zadesila u Ženevi upravo prilikom priprema za putovanje u SAD, gde je planirao da održi niz predavanja na američkim univerzitetima. 

Foto: Nikolina Radovanović

Bronzano spomen-obeležje

Inicijativa za postavljanje prigodnog obeležja u znak sećanja na akademika Karamatu, pokrenuta je neposredno posle njegove smrti, 1967. godine, ali se na njeno ostvarenje čekalo više decenija. Konačno, 23. aprila 2008. godine, ispred kuće u Njegoševoj ulici br. 18 otkriveno je bronzano obeležje, uz govor tadašnjeg predsednika SANU akademika Nikole Hajdina – koji je i otkrio spomen-ploču, a u prisustvu značajnih saradnika i poštovalaca dela. 

Obeležje je postavljeno na desnoj strani fasade visokog prizemlja. U gornjem delu pravougaone ploče u plitkom reljefu je lik naučnika u profilu ispod kog je ispisano: "U svetu priznati srpski matematičar podigao je ovu kuću i u njoj živeo i radio od 1935. do smrti".