Zemun ima prirodno odmaralište – peščanu plažu na najlepšem i najčistijem delu Dunava – na samom špicu severnog dela Velikog ratnog ostrva. S obzirom na to da se ovaj sprud nalazi u blizini Venecije, kupalište je i naziv dobilo po italijanskom mondenskom letovalištu koje se nalazi na jadranskom moru – Lido di Jesolo.

Ako ste mislili da je došlo do greške tokom pisanja – nije! Venecija se zaista nalazi u Zemunu. Doduše, restoran Venecija, ali je lokalci vole kao da je prava.  

Skeledžijo, skeledžijo, prevezi me preko

Do početka dvehiljaditih godina na Lido se moglo doći isključivo plovnim prevoznim sredstvom. Ukoliko ste tada imali barku, čamac ili gliser, bili ste “car”. Ne samo jer ste mogli da se vozate uzduž i popreko Dunava i Save, već i da odlazite na Lido kad god želite i da tamo ostanete koliko vam odgovara.

Svi ostali čekali su u redu za skelu, a i to je imalo svojih čari. Mladi bi se pogledavali preko ramena i očijukali. Devojke bi se kikotale u pauzama šaputanja sa drugaricama, a momci se pravili da ih ništa ne dotiče, povremeno se podgurkujući kako bi se pokazali pred curama

Stariji bi, uglavnom, pazili na decu, nervozno cupkali željni rashlađenja i coktali: “Eh, ovi mladi danas. U naše vreme nije moglo tako...”.

Kad bi skela pristigla, svi bi se mirno popeli i strpljivo pekli na suncu gledajući u vodu koja je mamila. Tako blizu, a tako daleko. Na druguj strani, odmah po pristizanju, kupači bi žurili ka šumi kako bi zauzeli dobro mesto u hladu, a potom hitali u vodu.

Foto: Milena Arsenić

Današnjim generacijama putovanje skelom sigurno deluje kao insert iz partizanskog filma – zastarelo, dosadno i neudobno. Ali, oni koji su njom putovali sigurno će je se setiti sa osmehom.

Danas zemunski kej i Veliko ratno ostrvo spaja pontonski most koji vojska svake godine na početku sezone (uglavnom početkom jula) postavi i rasklopi na kraju (1. septembra).

Tokom velikih poplava 2006. godine razjareni Dunav odneo je oskudnu infrastrukturu koja je postojala na Lidu. Te godine plaža nije bila sređena i pontonski most nije bio postavljen.

Šta sve možeš na Lidu kad si već na njemu 

Ovo poznato zemunsko kupalište posetiocima ne nudi neki naročit sadržaj u klasičnom smislu. Nema restorana, barova, klubova, prodavnica, trafika… Ali, zato možete da se kupate u Dunavu (naravno uvek do bova i obazrivo jer je ovo brza reka), pravite kule u pesku, uživate u hladu, igrate karte, domine, šah, pričate sa porodicom i prijateljima ili uživate uz pesmu i gitaru.

Pored toga, u okviru manifestacije Leto na Lidu posetioci mogu da uživaju u različitom kulturno zabavnom sadržaju i sportskim igrama, dok su najmlađima namenjene brojne radionice za decu.

Takođe, ”Lidaše” čuvaju spasioci, a postoji i mala ambulanta za “ne daj Bože”, tako da nema mesta brizi.

Foto: Milena Arsenić

Orlovski rijaliti u rezervatu prirode

Malo ljudi zna koliko blago se krije odmah iza Lida, kada se malo zađe u šumu Velikog ratnog ostrva. Zbog toga je ono 2005. godine uvršteno u spisak prirodnih dobara.

Ovaj deo ostrva je IBA – značajno područje za ptice (Important Birds Area). Tu se gnezdi 77 vrsta ptica, dok ovo ostrvo posećuje čak 185 vrsta.

Orao belorepan je svakako ponos Velikog ratnog ostrva. U Srbiji je strogo zaštićena vrsta. Nekoliko godina (od naseljavanja 2010. do 2017.) javnost je mogla da prati dogodovštine iz gnezda jednog para koji živi u blizini plaže Lido. Postavljena kamera prenosila je sve što se dešava u kući ovih supružnika, a prenos je bio veoma praćen.

Zanimljivo je da su do 1999. godine ovde živela i jedna od najvećih kolonija velike bele čaplje u Evropi. Međutim, tokom NATO bombardovanja SRJ, odlučile su da napuste ostrvo.

U ovom rezervatu dom su pronašle i lasice, vidre, hermelini i kune bjelice. Mogu se sresti i srne, ali i poveći broj divljih svinja koje ponekad odluče da izađu u grad pa se, doduše retko, mogu videti kako protrčavaju ulicama Zemuna i Novog Beograda.

Foto: Milena Arsenić

A na ostrvu – jezero 

Posebna oaza za sebe u blizini Lida je jezerce Veliki Galijaš, ljubavno skrovište za ribe. Ovo jezero je kanalom spojeno sa Dunavom tako da, s jedne strane, mladu ribu štiti od lovokradica, a s druge im omogućava da otplivaju u reku kada odrastu.

Na ovom mestu može se videti i beli lokvanj, prirodna retkost i strogo zaštićena vrsta vodene biljke prelepih belih cvetova. Ova biljka je pred izumiranjem, a činjenica da Lido i niži delovi ostrva često bivaju plavljeni, pružaju joj utočište u sred grada.

Iako o Lidu nema puno istorijskih podataka, ova plaža zauzima posebno mesto u srcima kako Zemunaca, tako i svih Beograđana. Ako želite da provedete dan u sunčanju i kupanju nadomak Venecije, uputite se na Lido. Uživanje za dušu i telo vam je zagarantovano.