Na beogradskom Senjaku, okružen rezidencijalnim vilama i bogatim krošnjama drvoreda, nalazi se delić Afrike u Beogradu. Muzej afričke umetnosti je prvi i jedini muzej u regionu koji je isključivo posvećen kulturama i umetnostima afričkog kontinenta. Stalnu postavku muzeja čine značajni primerci pre svega zapadnoafričke umetnosti.

Životno delo Vede Zagorac i dr Zdravka Pečara

Iako je muzej osnovan pod pokroviteljstvom Skupštine grada Beograda, 1977. godine, njegovu dušu čini kolekcija koju su Veda Zagorac i dr Zdravko Pečara prikupili tokom dve decenije svog boravka u zapadnoj Africi. Živeći među narodima Afrike prvo kao novinara, a potom kako diplomata, dr Pečar je sa suprugom stekao brojne prijatelje među stanovnicima sedam zemalja u kojima je boravio u svojstvu ambasadora Jugoslavije. Neposredni kontakt sa državnicima, ali i običnim ljudima omogućio im je da "iz prve ruke" upoznaju i prigrle svu neobičnost i slikovitost afričke istorije, kulture, ali sakodnevnog života. A Afrika je u to vreme bila neobična, buntovna i uzbudljiva, budeći se iz vekovnog sna uzrokovanog kolonijalizmom.

Ova godinama prikupljana kolekcija prvobitno je bila ponuđena Rovinju, ali je na kraju svoj dom našla na beogradskom Senjaku. O tome kako je kolekcija iz daleke Afrike stigla u Beograd, dr Pečar se priseća:

"Svaki od njih (predmeta - prim.) je prošao kroz naše ruke i posle velikih diskusija sa vlasnikom ili malijskim preprodavcem - đulom konačno dospeo i do glavnog grada Jugoslavije - Beograda. A Beograd je za Titova života našao u Africi najpouzdanije i najbrojnije prijatelje i partnere u pokretu nesvrstanih i zato je sa zadovoljstvom pohranio ove lepe predmete, od kojih bi mnogi propali da su ostali na vlažnom tlu svog pšorekla. I još nešto želim da naglasim. Svi predmeti naše zbirke izišli su iz Afrike sa dozvolama i pismenim odobrenjima nezavisnih vlada u nezavisnim državama. Verovatno zato naš muzej i ima u Africi status "najpovlaštenijeg prijatelja", sa svim atributima privilegija koje uz to idu."

I samo zdanje u kome se nalazi muzej je imalo neobičnu istoriju. Prvobitna namena zgrade u ulici Andre Nikolića br. 14, bila je atelje slikara i revolucionara Moše Pijade. Spretnom adaptacijom atelje je proširen, a glavne karakteristike novog zdanja su bile travnati krov sa  krovnim otvorim koji su propuštali prirodno svetlo na eksponate, kao i monumentalni ulaz koji i danas privlači pažnju. Današnji izgled zgrada Muzeja je dobila 1989. godine kada su prema projektima arhitekte Slobodana Milićevića dozidana kupola na prvom spratu. Za uređenje enterijera i izgled vitrina bili su zaduženi arhitekte Saveta i Slobodan Mašić.

Zahvaljujući konceptu Jelene Aranđelović-Lazić, eksponati stalne postavke su izloženi po geografskim i etničkim celinama, uz edukativne legende i fotografije. Svaki izloženi predmet predstavljen je zajedno sa informacijama o njegovom poreklu, etničkoj pripadnosti i funkciji.

Foto: Wikipedia/Ana Knežević - Veda Zagorac

Aktivnosti muzeja i promocija multikulturalnosti 

Pored stalne postavke i tematskih izložbi tradicionalnog afričkog stvaralaštva, Muzej proučava i kroz tematske celine predstavlja i druge oblasti Afrike: Etiopiju, Magreb, kao i istočnu, centralnu i južnu Afriku.

Osnovna kolekcija Muzeja neprestano se obogaćuje, tako da muzejska zbirka sada sadrži nekoliko hiljada autentičnih predmeta tradicionalne umetnosti. Izdvajaju se kolekcije ritualnih maski, skulptura u drvetu i bronzi, keramike, nezaobilaznih muzičkih instrumenata, tkanina i nakita. Posebnu specifičnost prestavlja kolekcija bronzanih tegova za merenje zlatnog praha, koja svoje poreklo vode iz naroda Akan u Gani. Pored uobičajnih geometrijskih oblika, ovaj narod svoju kreativnost izražavao je kroz izradu tegova u vidu figura koje predstavljaju ljude, životinje, ali i sitne plodove, insekte, muzičke predmete, posuđe, biljke, koje često u sebi kriju poznate afričke priče i poslovice.

Tokom više od četiri decenije postojanja, Muzej afričke umetnosti prenosi poruke kulturne različitosti i bogatstva afričkog kontinenta, a kako sami ističu, ukazivanje na značaj afričkog i uopšte neevropskog kulturnog i umetničkog nasleđa predstavlja temelj celokupnog rada Muzeja. Muzej se ostvaruje i kroz izdavačku delatnost kroz redovno publikovanje kataloga izložbi, monografija, tekstova i studija afrikanista. Takođe, putem predavanja, filmskih projekcija, likovnih i muzičkih radionica, tematskih večeri i koncerata radnici muzeja približavaju bogatstvo i kreativnost afričkih kultura.

Kustoski tim muzeja zadužen je za edukativne programe i razvijanje sadržaja na teme iz oblasti afričke umetnosti i kulture. Pored predmeta na stalnoj postavci i tematskoj izložbi, edukativni programi uključuju interaktivne prezentacije i radionice od kojih je najznačjnija kreativna radionica Nedelja u muzeju, koja se se održava nedeljom od 11 do 13 časova.

Afro festival – dan prijateljstva, muzike i plesa

Od samog početka, 1997. godine, Afro festival u organizaciji Muzeja afričke umetnosti, postao je omiljeno mesto okupljanja zaljubljenika u afričku kulturu, Afrikanaca koji su privremeni ili trajni dom našli u Beogradu, ali i svih onih znatiželjnika koji žele da saznaju nešto o kulturnom nasleđu afričkog kontinenta. Festival se održava jednom godišnje, a za vreme trajanja festivala, mnogobrojni predavači, profesori i prijatelji Muzeja organizuju izložbe, predavanja, projekcije filmova o umetnosti i kulturama Afrike, muzičke, plesne i likovne radionice. Tu je i bogat muzički program svetski poznatih izvođača, što dodatno naglašava važnost tradicionalne muzike kao neodvojivi deo života u Africi.

Poseban dan ovog festivala je Durbar i ima značenje "Festival festivala". Ovog dana, velika bašta Muzeja pretvara se pozornicu na kojoj se mešaju afrička muzika, ples, zanati, istorija, priče iz davnih vremena, u slavu prijateljstva i sreće. Takođe, ovo je prilika da posetioce probaju i specijalitete koje dolaze iz različitih delova kontinenta, a sve to u saradnji Muzeja i predstavnika amasada afričkih zemalja u Beogradu. Ova mešavina ukusa, mirisa i zvuka, žamorenje različitih jezika, pruža vam priliku da bar na jedan dan zakoračite u šarenoliku riznicu afričke kulture.

Ima li boljeg razloga da posetimo ovo mesto?

*Naslovna fotografija, autor: Muzej afričke umetnosti, CC BY-SA 4.0, Wikimedia commons