Grupa srpskih vojnih avijatičara, 1921. godine u kafani "Kod Belog orla" u Beogradu, osnovala je svoje udruženje nazvano "Srpski Aero-klub". Na čelu udruženja su se nalazi Arčibald Rajs i sam ljubitelj avijacije, te jedan vrsni letački as, inženjer Tadija Sondermajer, kao počasni predsednik i potpredsednik kluba.Cilj kluba nije bio samo okupljanje profesionalaca, već i popularizacija i promocija srpskog vazduhoplovstva i razvoj vazduhoplovnih sportskih delatnosti. U početku je klub okupljao samo vojne vazduhoplovce, a 1923. godine doneta je odluka da članovi mogu postati i civilna lica. U skladu sa tadašnjom politikom, klub od srpskog postaje Aero-kluba Kraljevine SHS "Naša Krila". U periodu između dva rata, rad Aero-klub je bio veoma uspešan. Osnivani su oblasni i mesni odbori, a 1931. godine u selu Pinosava osnovana je prva jedriličarska škola u Jugoslaviji. Jedan od prvih mesnih odbora je i Beogradski, koji je radio sve do izbijanja rata, 6.aprila 1941. godine.

Prvobitno su se prostorije kluba nalazile u državnim zgradama u Ulici Majora Ilića 5. Tek 1934. godine, klub je useljen u zgradu u današnjoj Uzun Mirkovoj ulici 4, na uglu sa Ulicom Kralja Petra.

Arhitektonska lepotica

Novac za izgradnju novog sedišta kluba je obezbeđen iz donacija i prihoda od tombole, a značajna sredstva dali su i sami piloti, kao i vojska, bankari i Karađorđevići. Veza sa Karađorđevićima nije slučajna, pošto je knez Pavle Karađorđević, i sam avijatičar i zaljubljenik u letenje, izabran za počasnog doživotnog predsednika 1923. godine. Luksuzna palata, u stilu art dekoa, završena je 1935. godine po projektu Vojina Simeunovića.

Za izgradnju aero-kluba, upotrebljeni su kvalitetni građevinski materijali, vitraži i kovano gvožđe, što je doprinelo eleganciji samog prostora. Prilikom izgradnje zgrade, izrada bronzanih orlova sa fasade, kod glavnog ulaza, poverena je vajaru Petru Palavičiniju. Slikar Vasa Pomorišac izradio je veliki prozor od bojenog stakla na glavnom stepeništu. Na ovoj kompoziciji predstavljeni su prvi mitski avijatičari Ikar i Dedal. Slikar Kosta Hakman izradio je uljani portret kralja Aleksandra u prirodnoj veličini, ali ta slika nije sačuvana. U prizemlju su izgrađene radnje sa magacinima u suterenu, pored toga i dva ulaza za stanove, a treći ulaz bio je namenjen samo za pristup svečanim prostorijama. Na poluspratu su bile radne prostorije, kao i jedan broj namenjen za izdavanje. Ceo prvi sprat izgrađen je i udešen u reprezentativne svrhe, kao sedište jednog odeljka aero-kluba pod nazivom Aeroserkl. Na ostalim spratovima, drugom, trećem i četvrtom, nalazili su se stanovi za izdavanje.

Ovaj objekat je od izuzetne kulturno-istorijske i arhitektonske vrednosti, jedan od najznačajnijih primera art dekoa u Beogradu koji je značajno doprineo evropeizaciji beogradske arhitekture.

Foto: Nicolo - Zgrada Aero-kluba danas

Dom aero-kluba – stecište elite

Aero-klub je brzo postao veoma popularno mesto za okupljanje beogradske elite koja se tu rado sastajala, zabavljala i vodila poslovne i političke razgovore.Tridesetih godina prošlog veka, predstavljao je prestižnu društvenu instituciju, pod patronatom prestolonaslednika Petra i predsedništvom kneza Pavla. Dok su beogradske udavače u svečanoj sali na balovima merkale dobru priliku iz visokog društva, knez Pavle je u susednoj prostoriji, najčešće u Plavom salonu, koji je bio posebno uređen za njega, ćaskao uz karte sa predratnom gospodom.

Kako je imao dobre kuvare, čak i posle drugog svetskog rata, aero-klub bio je smatran važnom gurmanskom lokacijom u Beogradu.

Posle Drugog svetskog rata, 1946. godine, u Beogradu je formiran Aero-klub "Beograd", koji nastavlja dugu i uspešnu tradiciju predratnog Beogradskog mesnog odbora aero-kluba.

Aero-klub danas

Kako sve što je u Srbiji osnovano u kafani ima šanse za uspeh, tako je i sa ovim udruženjem. Danas su prostorije aero-kluba mesto gde se organizuju promocije poznatih kompanija, priređuju kokteli za diplomate, dele nagrade, između ostalih i čuvena "Ninova nagrada" za roman godine. U ovoj zgradi smešten je i legat slikara Petra Dobrovića, kao i Vazduhoplovni savez Srbije. Na prvom spratu, u nekadašnjoj svečanoj sali, sada je restoran, a od drugog do četvrtog sprata stanovi su otkupljeni i privatizovani.