Plan za izgradnju Novog Beograda postoji zvanično od 1923. godine, kada je napravljen prvi urbanistički plan Beograda. Naredne godine, arhitekta Đorđe Kovaljevski iznosi svoj plan širenja Beograda na levu obalu Save i plan izgradnje na ovom području, ali on, kao i kasniji planovi, bivaju nerealizovani. Iste godine Petar Kokotović u selu Bežanija otvara kafanu kojoj daje naziv "Novi Beograd", te je ovaj naziv prvi zvanični pomen ovog imena.

Ponos komunizma, grad u gradu, najveće gradilište u SFRJ, najmnogoljudnija opština, "grad svetla, sunca i budućnosti" – ovako se govorilo o Novom Beogradu pre njegove izgradnje. Tada su Novi Beograd činile široke poljane, mnogo manje zgrada, tek po koji automobil, par bulevara i srećni ljudi. Ipak, da bi se sve izgradilo po planu Urbanističkog instituta Beograda, bilo je neophodno isušiti deo močvare sa druge strane Save, ali i srušiti neka naselja i domove ljudi koji su tada tamo živeli. Upravo to se dogodilo i sa naseljem "Koreja".

Foto: Kako sam rastao / Filmske novosti - Stanovnici stare "Koreje" u pregovorima sa graditeljima

Stanovnici "Koreje" protiv graditelja

Prostor koji danas zovemo Fontana, počeo je da se gradi pedesetih godina prošlog veka. Neumorne brigade socijalističkih graditelja-volontera vredno su raščišćavale ovo močvarno područje, ali i živote i domove nekoliko hiljada ljudi koji su tada tamo živeli. Bilo je potrebno srušiti kućice izgrađene između bara kako bi se stvorili uslovi za gradnju novih zgrada, ali nažalost, urbanistički plan obuhvata samo zidove, nacrte i projekte i u njemu nisu ucrtane sudbine ljudi čiji su domovi prisvojeni.

Foto: Bing Maps - mesto na kome se nalazilo staro naselje "Koreja"

Na prostoru današnjeg Bloka 64, smeštenog preko puta Kineskog tržnog centra, pre nekoliko decenija nalazilo se poludivlje naselje sačinjeno od straćara, istog imena - "Koreja". U septembru 1991. godine doneta je odluka da se ovaj deo preda Zavodu za izgradnju grada Beograda, radi izgradnje stambenih objekata, uz obavezu da stanari budu raseljeni. Stanovnici "Koreje" su pružali žestok otpor graditeljima koji su u njihovim očima bili ništa drugo nego rušitelji njihovih skromnih domova. Uplakana deca su trčala za bagerima koja su u svojim kašikama nosila delove njihovih udžerica.

Tako je, vrlo brzo, kao vodom odneseno, nestalo jedno naselje, a samim tim i ime koje je asociralo na surovi rat, a nastalo novo koje nam je danas poznato kao Fontana. Od straćara su napravljeni soliteri, na mestu močvare, danas je široki bulevar, a uplakane klince zamenili su novi – nasmejani. Tako se rodilo novo, moderno naselje, sa svetlećim reklamama, tržnim centrima i prometnim bulevarima.

Foto: Wikipedia / Sinissa - Blok 64

Ko čeka, taj i dočeka!

Međutim, raseljavanje stanovnika nije završeno sve do 1996. godine, kada su im dodeljene privremene stambene jedinice na korišćenje. Stanari nekadašnje "Koreje" bili su samo korisnici, a ne vlasnici tih stanova, ali su im priznata stanarska prava, kao i pravo na dobijanje drugog stana. Da bi to pravo ostvarili, morali su da se obrate za pomoć zaštitniku građana. Tek 2011. godine je rešen problem sa 13 porodica tako što im je Zavod najpre omogućio zakup, a kasnije i otkup stanova, dok preostale 34 porodice i dalje žive u stanovima koji su im dati na privremeno korišćenje.

Nakon više od dvadeset godina trebalo bi da bude usvojena odluka kojom bi prestalo korišćenje 34 stana od Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda, kako bi bili dodeljeni porodicama koje su nekada živele u ovom naselju, odnosno u današnjoj Gandijevoj ulici. Bivši stanovnici današnjeg Bloka 64 trebalo bi da se usele u 34 objekta na teritoriji opština Palilula, Zvezdara, Čukarica i Novi Beograd i posle dve decenije konačno dobiju svoj novi dom.

Foto: Bing maps - Mesto na kome se nalazilo novo naselje "Koreja"