Trg ispred Hrama Svetog Save jedno je od glavnih okupljališta Beograđana. Ovo je mesto na kome se proslavljaju Uskrs i Božić, dočekuje srpska Nova godina... Svetosavski trg upravo zato zauzima posebno mesto u srcima svih žitelja prestonice pa je i logično da je ovo mesto bilo podvrgnuto rekonstrukciji kako bi trg bio što funkcionalniji i privlačniji građanima.

Jedna takva rekonstrukcija trebalo bi da bude sprovedena uskoro i da Svetosavskom trgu donese više zelenila, fontanu i nove pločnike.

Međutim, čitav ovaj park ispred Hrama Svetog Save, ako niste znali, zapravo je nastao davne 1938. godine kada je napravljen regulacioni plan za pravljenje "najvećeg trga prestonice".

Eksproprijacija zarad opšteg dobra

Kako časopis "Vreme" piše 23. jula 1938. godine, gradska opština, u sklopu daljih radova na izgradnji Hrama Svetog Save i pravljenja impozantnog Svetosavskog trga, započela je delimičnu eksproprijaciju placeva u okolini.

"Pošto apsida (svod) novog hrama prelazi granicu porte i zahvata polovinu Braničevske ulice Opština je eksproprisala nekoliko okolnih imanja i Braničevsku ulicu savila u luk. Docnije će se pristupiti eksproprijaciji i ostalih placeva, kako je to predviđeno regulacionim planom, da bi se pitanje regulacije rešilo do dovršenja Svetosavskog hrama."

Kako se dalje navodi, trg oko Hrama Svetog Save - najmonumentalnije građevine Beograda - biće najveći trg prestonice, a plan je da se pogled na Hram otvori što više kako bi bogomolja bila vidljiva što bolje, sa što više lokacija.

Kako bi se to sprovelo u delo pristupilo se proširenju trga prema ulici Cara Nikole i potpuno otvaranje prema Bulevaru Oslobođenja, odnosno Nebojšinoj ulici.

Foto: Digitalna narodna Biblioteka Srbije, screenshot / "Vreme", 1938. 

"Kako će kube hrama biti visoko 76 metara i u osovini Svetosavske ulice, to će se crkva većim delom videti ne samo sa trha Salavija već i iz Kralja Milana ulice. Da bi se otvorio vidik i sa drugih strana, stvara se slobodan prostor sve do Bulevara Oslobođenja. Sa te strane je i glavni pristup u hram.

Svetosavski trg je takođe proširen i sa suprotne strane pa su imanja iz Katanićeve ulice isečena u dubini 50 metara, dok su ona prema Malajničkoj, Mutapovoj i Mačvanskoj ulici usečena za 80 metara, da bi se dobio kružni oblik."

Trgu ispred Hrama Svetog Save tada je pridodat i čitav prostor do Skerlićeve ulice, a eksprorijacija je sprovedena i na svim imanjima na levoj strani Krušedolske ulice.

Čitav ovaj poduhvat, kako je predviđeno, opštinu je koštao preko 20 miliona dinara. Kako je bila u pitanju pozamašna svota novca, projekat je izvođen u periodu od nekoliko godina.

Beogradska potkovica

Od samog starta planirano je da Svetosavski trg ima oblik poktovice i bude najveći trg u Beogradu. Ovaj plato, kako je predviđeno, od Nebojšine do Mutapove ulice imao je da bude dug 330 metara i širok između 170 do 220 metara.

"Oko celog trga izgradiće se arkade, koje će služiti kao ukras i unekoliko kao ograda. Arkade će biti u istoj visini, jer će se sa donje strane Skerlićeve ulice podići potporni zid. U uglovima trga, prema Nebojšinoj ulici, predivđena su mesta za Muzej srpske crkve i Crkvenu arhivu", piše "Vreme".

Kakve rekonstrukcije u budućnosti očekuju Svetosavski trg ne možemo znati. Ipak, sa sigurnošću možemo reći da će ovaj plato ostati zborno mesto pravoslavnih vernika i čuvar sećanja koja nas sve povezuju.