Milenijumski spomenik na Gardošu koji se izdiže na brdu iznad desne obale Dunava je samo deo bogatog kulturnog nasleđa gradske Opštine Zemun, odnosno grada Beograda. Osim kule, ovaj spomenik obuhvata i deo šire ambijentalne celine brda Gardoš opasanog ostacima zidina koje datiraju iz XIV veka.

Zahvaljujući arheološkim iskopavanjima na području Gardoša, otkrivene su alatke od glačanog kamena i kostiju, keramičko posuđe, takođe i drugi ukrasi starčevačke i vinčanske kulture. Svi prikupljeni ostaci se danas čuvaju u Zavičajnom muzeju u Glavnoj ulici u Zemunu.

Kula Gardoš je jedan od najprepoznatljivijih simbola ovog grada, ali samo neki Zemunci znaju da to nije njeno pravo ime. Ovu monumentalnu građevinu, visoku trideset šest metara, mnogi vezuju za događaje iz srednjeg veka i velikog borca protiv Osmanlija – Sibinjanin Janka, pa je po njegovom imenu Zemunci i nazivaju. Osim ovog, često se koristi i ime Gardoška kula.

Kulu su podigli Mađari 1896. godine u okviru proslave hiljadugodišnjeg boravka u Panoniji i zvanično se zove Milenijumska kula. Kroz istoriju je bila simbol moći, osmatračnica i vidikovac, a danas je jednako uzvišena, ali u službi umetnosti i kulture. Novi život ima zahvaljujući galeriji Čubrilo, koja je pomogla da se otvore vrata ove vremešne lepotice za sve koji je posete.

Foto: Zemunska kula na Gardošu - Zahvaljujući porodici Čubrilo, danas je Kula još jedna vredna tačka na kulturnoj mapi Zemuna

Umetničke galerije Gardoša

Sama kula je jedna velika galerija. Ovo monumentalno zdanje su projektovali mađarske arhitekte u kombinovanoj gradnji kamena i opeke. Upravo ova mešavina stilova pleni svojom jedinstvenošću i lepotom. Na hiljade posetilaca godišnje obiđe kulu neobične lepote i autentične gradnje. Na prvi pogled podseća na neki srednjovekovni zamak koji prosto mami goste da zavire u njega i otkriju riznice koje krije. Bajkoliki pejzaž uklapa se u sliku Gardoša. S vrha ove kule vidi se Zemun u svoj svojoj raskošnoj lepoti.

Obilazak kule uvek započinje ulaskom u galeriju, koja se nalazi u podnožju građevine. U ovoj galeriji, posetioci mogu da uživaju u stalnoj izložbi analognih aparata, ali i u nekoj od postavki umetničkih fotografija, kako svetski priznatih, tako i neafirmisanih autora. U zimskom periodu galerija je otvorena od 11 časova, a kada padne mrak, u 18 časova uveče se zatvara.

U prizemlju kule nalazi se i umetnički atelje i galerija Čubrilo. Atelje se bavi umetničkom delatnošću iz oblasti fotografije, dizajna i grafike, i u njemu se smenjuju autorske izložbe afirmisanih fotografa iz naše zemlje i inostranstva, ali se takođe u ovim prostorijama često organizuju izložbe mladih neafirmisanih autora.

Na prvom spratu nalazi se studio za proučavanje i snimanje pojedinačnih i porodičnih portreta u crno-beloj i svim drugim digitalnim tehnikama. U samom ateljeu nalazi se besplatna škola, odnosno sekcija za proučavanje fotografije, za osnovce od petog do osmog razreda.

Foto: Wikipedia/Julian Nitzsche - Pogled sa Gardoša na Zemun i Beograd

Na gornjim spratovima takođe se nalaze umetničke galerije. Posetioci mogu da pogledaju stalnu postavku posvećenu liku i delu Milutina Milankovića koji je bio srpski matematičar, geofizičar, građevinski inženjer, klimatolog, astronom, osnivač katedre za nebesku mehaniku na Beogradskom univerzitetu i svetski uvažavan naučnik, poznat po teoriji ledenih doba, koja povezuje varijacije zemljine orbite i dugoročne klimatske promene. Priču o njegovom životu i radu pričaju trodimenzionalni modeli i softveri.

Terasa kružnog oblika na drugom spratu je obezbeđena ogradom i pruža nezaboravan pogled na sve četiri strane sveta sa koje se teleskopima mogu posmatrati Beograd i Zemun.

Poslednji sprat kule rezervisan je za redakciju u kojoj učenici starijih razreda osnovnih škola uče kako da postanu novinari i snimatelji, ali i da se bave ekologijom i biologijom Dunava na potezu od 15 kilometara, koji se nalazi na teritoriji opštine Zemun.

Svake godine u periodu od početka jula do kraja avgusta meseca, na Letnjoj pozornici Gardoš u Zemunu se odvija kulturna manifestacija "Leto na Gardošu" u okviru koje se izvode pozorišne predstave, programi za decu, koncerti i performansi.

Foto: Pavle Kaplanec / Kula Gardoš

Doprinos porodice Čubrilo

Inicijativu za obnovu Milenijumske kule pokrenula je porodica Čubrilo, koja je uložila svoja sredstva u obnovu, a sve je učinjeno u saradnji sa Opštinom Zemun, Sekretarijatom za privredu Beograda, Sekretarijatom za energetiku, JKP "Javno osvetljenje" i Zavodom za zaštitu spomenika.

Kula na Gardošu je zaštićena kao deo kulturno-istorijske celine "Staro jezgro Zemuna" u okviru grada Beograda, koje ima veliki kulturno-turistički značaj na području samog Zemuna, ali i na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou. Zakupac galerije u kuli, Đorđe Čubrilo, kaže: "Želim da prenesem ljubav prema umetnosti i fotografiji na mališane i da ih naučim da vole foto-aparat, a u ovo vreme, kada su izloženi različitim porocima, ljubav ka umetnosti je dragocena i nezamenljiva."