U današnjoj šetnji po beogradskim opštinama vodimo vas u Mladenovac. Opština, u stvari grad od 21.000 stanovnika, najpoznatiji je po čuvenoj Banji Selters. Ipak, to je samo deo sportskih, kulturnih i turističkih mogućnosti koji nudi ovaj najudaljenija beogradska opština.

Vinčanska kultura u Mladenovcu?

Mladenovac je smešten između obronaka Kosmaja na samom pragu Šumadije na gotovo 60 kilometara od centra Beograda. Geografski bliži Aranđelovcu, od koga je udaljen samo 20 kilometara, tek 1971. godine postao je jedna od sedamnaest beogradskih opština.

Istorija Mladenovca, pak, počinje skoro osam milenijuma, u vreme neolita, kada su na ovom području formirana prva ljudska naselja. I upravu tu je prva točka na današnjem putovanju, lokalitet Jablanica u Međulužju na kome su još 1900. godine otkriveni tragovi naseobina sa odlikama vinčanske kulture. Iako je ova neolitska kultura dobila ime po naselju Vinča u kome se nalazi najpoznatije nalazište Belo Brdo, tokom čitavog milenijuma svog postojanja prostirala se čitavim donjim tokom Save, Dunava i sliva Morave, Ibra sve do Egejske Makedonije. Na drugoj obali reke Veliki lug, kod Bataševa, nađeni su još stariji ostaci neolitskog naselja sa odlikama staračevske kulture, koja je pretdhodila vinčanskoj za skoro 1000 godina.

Beleg u znak sećanja na despota

I u narednim milenijumima je zabeleženo prisustvo raznih plemena, a prava bujanje naseobina počinje na prelazu iz II u I vek pre nove ere, kada Rimljani otvaraju prve rudnike na Kosmaju. Zahvaljujući tome, u okolini Mladenovca pronađeno su na nekoliko lokaliteta ostaci rimskih utvrđenja, ali i srpskog srednjovekovnog grada u Kovačevcu.

Ipak, naznačajnija su dva mesta, koja su povezana sa despotom Stefanom Lazarevićem, koji je imao svoj dvor na Kosmaju. Prvi je manastir Pavlovac u selu Kovačica. Smatra se da je ovaj manastir zadužbina despota Stefana. Prvobitna crkva i konak stradali su od strane Turaka u XVII veku, da bi obnova počela šezdesetih godina XX veka. Smatra se da je u ovom manastiru 1690. godine patrijarh Arsenije III Čarnojević služio poslednju liturgiju pre nego što su se Srbi zaputili u Veliku seobu u Mađarsku.

Drugo značajno mesto je porta Crkve sv. Proroka Ilije u Markovcu. U njoj se nalazi beli obelisk od venčanskog kamena kojim se označava mesto na kome je iznanada, od srčanog udara, preminuo despot Stefan.