U prethodnom delu vodiča za upotrebu Avale, pisali smo kako doći do Avale, gde parkirati i koje su najznačajnije turističke atrakcije. 

Sada nastavljamo šetnju, počevši od nezaobilaznog Avalskog tornja, dajemo odgovor na pitanje "gde jesti?" i istražujemo gde možete da se kupate ili pecate na Avali. Tu je i priča o skrivenim rudnicima, za koje ste možda znali, a možda ne da uopšte postoje. 

Pogled s krova Beograda

Avalski TV toranj, pravo arhitektonsko čudo koje je sa svojom visinom od 204 metara oslonjeno na zemlju samo sa tri vitke betonske noge, koje simbolizuju srpski tronožac, prvobitno je izgrađen 1964. godine po projektu arhitekata Uglješe Bogunovića i Slobodana Janjića. Godinama je bio poznat na restoranu koji se nalazio na 142. spratu odakle se pružao pogled na čitavu okolinu Beograda.

Nažalost, posle više od tri decenije od izgradnje, toranj je srušen prilikom NATO bombardovanja, 29. aprila 1999. godine. Ipak, Beograd nije tako lako odustao od svog simbola koji se još jednom neustrašivo uzdigao put neba. Obnovljeni toranj otvoren je 2009. godine sa nešto nižom visinom od 204,57 metra u odnosu na prvobitnih 207 metara.

Foto: Nikolina Radovanović

Prilikom rekonstrukcije dodata su dva lifta, te restoran na 119. metru (4. sprat) i vidikovac na 122. metru (5. sprat). Avalski toranj otvoren je tokom letnje sezone svakog dana od 9:00 do 20:00 časova, te tokom hladnijih meseci od 9:00 do 18:00 časova. Cene ulaznica su 300 dinara za odrasle, 150 dinara za učenike, student i penzionere, dok je za decu do 7 godina i osobe sa posebnim potrebama simboličan 1 dinar.

Ova ulaznica omogućava pristup kako vidikovcu sa koga se pruža nesvakidašnji pogled na Beograd, Srem, Banat i Šumadiju sve do Rudnika i Bukulje, tako i mogućnost posete kafe-restoranu koji se nalazi sprat niže. Ovo je zaista atrakcija koju ne treba propustiti.

U podnožju tornja nalazi se park za decu sa zabavnim sadržajima, veštačka stena za penjanje, kao i restoran, kafe i suvenirnica.

A, gde jesti?

Odgovor na ovo pitanje nije teško dati. Iako izdvojenih mesta za izletnike ima dosta, paljenje vatre dozvoljeno je samo na nekolicini njih. Najsigurnije je da poranite i zauzmete svoje mesto na platou između planinarskog doma i Avalskog tornja.

Ako niste raspoloženi za ovu vrstu provoda, tu su pored spomenutog hotela Avala, i dva planinarska doma (Mitrovićev dom i Čarapićev brest), te brojni restorani, kafane i kafići, te domaćinstva koja nude smeštaj i domaće specijalitete u podavalskim mestima.

Foto: Nikolina Radovanović

Kupanje na Avali, nemoguće?

Turistička ponuda Avale i podavalskih naselja ne završava se ovde. Posebno bogatstvo čine i čak tri jezera koja se nalaze u blizini jedine beogradske planine.

Najpoznatije je svakako veštačko jezero Trešnja koje se nalazi u istoimenom naselju, na putu od Avale ka Ralji. Do izletišta koje se nalazi ušuškano u gustoj listopadno-četinarskoj šumi možete doći ili prateći put za Malu Ivanču ili Jezerskom ulicom. U oba slučaja, put je uzak i nepregledan, te prilagodite brzinu.

Iako je šezdesetih godina ovde postojao restoran i betonska staza oko jezera, danas od sadržaja nema ništa. Ipak, voda je čista i pogodna za kupanje, a diskretno društvo praviće vam grupice vikendaša iz obližnjeg vikend naselja.

Na savim drugoj strani i ništa manje skriveno je jezero Bela reka pored naselja Ripanj. Nastalo je pregrađivanje istoimene rečice 1988. godine i zvanično je zabranjeno za plivanje. Zabrana je uvedena posle nekoliko utapanja, ali pored toga, jezero vam nudi dovoljno prostora za uživanje i odmor.

Treće jezero nalazi se nešto bliže gradu i vidljivo je čak i sa Avalskog tornja. Smešteno između naselja Resnik, Pinosava i Ripanj, jezero Pariguz udaljeno je samo 17 kilometara od centra grada. Najveće od tri jezera je i najposećenije, što može da zahvali i činjenici da se u blizini nalazi nekoliko ugostiteljskih objekata. Sredinom juna 2020. godine, počela je izgradnja pontona kako bi se omogućavi lakši prilaz vodi, a predviđeno je dalje uređenje šetališta i izgradnja sportsko-rekreativnih sadržaja.

Foto: Nikolina Radovanović

Školski rudnik koji čeka da postane turistička atrakcija

Vratimo li se na trenutak na Avalu, potrebno je da se osvrnemo na još jednu zanimljivost – rudnike. Kako arheolozi kažu, ovo mesto je bilo poznato po svojim zalihama ruda još od perioda neolita. Na to ukazuju istraživanja obližnjeg nalazišta "Belo brdo" u Vinči, gde su pronađeni predmeti  napravljeni od metala kojima je bogata Avala. Od tog perioda do sedamdesetih godina, gotovo sve kulture koje su pohodile Beograd imale su i svoje rudnike na ovoj planini.

Danas su najvidljivija tri rudnika. Prvi se nalazi u neposrednoj blizini platoa ispod hotela Avala, na trideset metara od desnog pravca kružne pešačke staze i poznat je pod imenom Rimski bunar. Danas je prečnik okna oko 5 metara, ali ovaj podatak treba uzeti sa rezervom. Naime, primećeno je da se svake godine smanjuje.

Nešto noviji je rudnik Crveni breg koji se nalazio na početku puta Avala-Ripanj. Kažemo "nalazio", pošto je zatvoren 1953. godine posle skoro sedam decenija postojanja. Nekada je služio za iskopavanje srebra, cinka i olova. Danas je to školski rudnik Rudarsko-geološkog fakulteta. Pre nekoliko godina je rudnik raščišćen, a osnovan je i skromni Rudarsko-geološki muzej. Nažalost, zbog nedostatka finasnija, ovaj projekat je još na čekanju sa nadom da će u narednom periodu postati prava turistička atrakcija.

Treći rudnik je rudnik žive Šuplja stena koji se nalazi pored potoka prečica i nedaleko od istoimenog odmarališta. Rudnik je radio samo četiri godine od 1968. do 1972., kada je zatvoren, rudarski toranj koji je označavao uklonjen, a topionica rasformirana. Posebna (neiskorišćena) atrakcija ovog rudnika je pećina koja je nastala još u vreme formiranja same planine usled vulkanske aktivnosti (Avala je ugašeni vulkan). Postoje indicije da su baš ovde Vinčanci rudarili prve zalihe svetlucavog cinobarita, pretapali ga u živu i koristili za trgovinu sve do Crnog mora i Sredozemlja.

Foto: Nikolina Radovanović

I ponešto za duhovno uzdizanje

U prethodnom tekstu spomenuli smo Crkvu Svetog despota Stefana, jedan od najmlađih hramova u Beogradu. Nedaleko od Avale, na putu za Trešnju, videćete i  skretanje za Manastir Trojeručica.

U pitanju je ženski manastir osnovan 2015. godine u selu Drobnjaci pored Ripnja. Manastir je posvećen ikoni Presvete Bogorodice Trojeručica, čije ime i nosi. Iako je još u izgradnji, ovaj manastir već je postao poznat kao duhovno sedište ovog kraja i okoline, zahvaljujući posvećenom radu monahinja. Put do manastira je dobro označen, ali vijugav i uzak, tako da obratite posebno pažnju ako se odlučite na posetu.