(Takovska 43)

Botanička bašta ima status spomenika prirode druge kategorije, a zaštićena je i kao spomenik kulture. Zajedno sa institutom za botaniku čini nastavnu jedinicu Biološkog fakulteta u Beogradu.

Bašta se prostire na 4,8183 Ha i okuplja oko hiljadu biljnih vrsta zajedno sa svojom staklenom baštom od 500 kvadratnih metara koja je podignuta 1892. godine, institutom za botaniku i njegovim izuzetno vrednim herbarijumom i bibliotekom koja sadrži preko 13 hiljada vrednih jedinica. Smeštena je u samom centru Beograda i okružena značajnim saobraćajnicama koje je povezuju sa glavnom i dunavskom železničkom stanicom, velikim ulicama Takovskom, Kneza Miloša, Cvijićevom, Đure Jakovića i sa Trgom Republike i bulevarom Kralja Aleksandra.

Foto: Milena Arsenić

Istorijat

Botanička bašta “Jevremovac” nastala je 1855. godine. Od 1889. smeštena je na imanju kralja Milana Obrenovića koje je on poklonio Belikoj školi pod uslovom da uvek služi u prosvetne ciljeve, kao i da se tu podigne botanička bašta i nazove “Jevremovac”.

Prvo uređivanje otpočelo je 1890. godine na Paliluli. Prva botanička bašta je bila osnovana još 1855. u dvorištu konaka kneginje Ljubice sve do 1874. kada je na molbu Josifa Pančića, našeg poznatog prirodnjaka, mesto na kraju Dunavske ulice određeno za novu Botaničku baštu koja je, međutim, uništena 1888. izlivanjem Dunava. Tada je kralj Milan Obrenović poklonio svoje imanje na Paliluli gradu za potrebe izgradnje botaničke bašte, pod uslovom da ista nosi ime “Jevremovac” kao spomen na njegovog dedu Jevrema T. Obrenovića koji je važio za velikog ljubitelja prosvete.

Foto: Milena Arsenić

Staklena bašta površine 500 metara kvadratnih podignuta je 1892.godine i sastoji se od dva krila koja su spojena centralnom kupolom. Za izgradnju staklene bašte upotrebljeni su delovi doneti iz Drezdena. Po svom završetku u to vreme glasila je za najlepšu staklenu baštu na Balkanu.

Foto: Milena Arsenić

1995. botanička bašta “Jevremovac” Uredbom Vlade Republike Srbije postaje zaštićeni spomenik prirode od velikog značaja po predlogu Zavoda za zaštitu prirode Srbije iz 1994. godine. 18. maja 2004. otvoren je još i Japanski vrt sa kolekciijom dalekoistočne flore, čiji autori su Ver i prof. dr Mihailo Grbić, pejzažne arhitekte.

Foto: Milena Arsenić