Rok muzika još od svog nastanka 60-tih godina prošlog veka, u svojoj suštini, predstavlja medij društvenih i kulturnih pokreta, izraz bunta i kritike socijalnih tema. Kod nas, u ovoj ulozi, još od svog osnivanja 1978. godine, prednjačila je grupa Riblja čorba koja je oštrim tekstovima izazivala režime, provocirala javnost i pozivala na promene.

Okupljanje u Šumatovcu

Osnivač grupe bio je Bora Đorđević koji je, nakon rada u grupama Suncokreti i Rani mraz sa Đorđem Balaševićem, Goricom Popović, Biljom Krstić i drugima, bio željan tvrđeg zvuka koji i socijalno angažovanih tema.

Bora Čorba, kako će ga uskoro svi zvati, 15. avgusta 1978. u nekadašnjoj kafani Šumatovac (pored zgrade "Politike") okuplja Mišu Aleksića, Rajka Kojića i Miroslava Milatovića Vicka, svi iz grupe SOS. Tako je rođena Riblja Čorba – malo je falilo da naziv bude Bora i ratnici, ali je rok četvorka ipak želela da bude provokativna te je izabran dvosmisleni sleng naziv za ženski ciklus.

Samo 11 dana kasnije Riblja čorba je imala prvu svirku u Elemiru, a potom u Subotici i Sarajevu gde, svojom energijom, na prečac osvajaju srca publike.

Na talasu popularnosti koju su ubrzano sticali, članovi Riblje Čorbe ulaze u studio i već 22. decembra svetlost dana ugledao je njihov prvi sing na kome su se našle pesme "Lutka sa naslovne strane", koja će postati Čorbin zaštitni znak, i numera "On i njegov BMW".

Vremena za gubljenje nije bilo. Novi koncert je zakazan za 7. januar naredne godine u Jarkovcu, a kako bi se dobio puniji zvuk, bendu se priključuje Momčilo Bajagić Bajaga.

Riblja Čorba se brzo uigrala i spremna da nastupi pred beogradskom publikom. 28. februar u Domu omladine bio je pun pogodak za kojim je usledila turneja po Makedoniji i izbacivanje drugog singla 19. marta. Ovde su se našle numere "Rokenrol za kućni savet" i "Valentino iz restorana" koje su pripremile publiku za izdavanje prvog albuma – "Kost u grlu".

Ploča je promovisana 1. septembra 1979. na Tašmajdanu, a Bora Đorđević je koncert reklamirao krilaticom "Riblja čorba neće da vam otima lovu - ulaz dva soma" – što je bila cifra koju je svako mogao da plati.

Ono što je iznenadilo članove benda bila je činjenica da, iako je album na tržištu trebalo da se pojavi tek desetak dana nakon koncerta, publika je znala na pamet sve pesme koje su, bez dlake na jeziku, govorile o svakodnevnim temama. Tako je zbog pesme "Mirno spavaj" i stiha "popij svoje sedative" deo tiraža morao biti sklonjen sa tržišta. Uprkos tome, prodato je 120.000 ploča.

Numere sa ovog albuma, poput "Ostani đubre do kraja", "Zvezda potkrovlja i suterena"… i danas predstavljaju evergrin Riblje čorbe.

Vojnička je tuga pregolema

Početak osamdesetih značio je odlazak na odsluženje vojnog roka za članove benda. Ipak, Bora i kompanija nisu dozvolili da im ova smetnjica ugrozi muzički napredak. Jula 1980. Đorđević dobija nagradno odsustvo, dok Rajko Kojić beži iz kasarne u Sarajevu. Sa ostatkom ekipe, za jednu noć snimaju numeru "Nazad u veliki prljavi grad". Rajko dobija 15 dana vojničkog zatvora kao kaznu za bežaniju, a pesma izlazi 1. septembra.

Sledeća Nova godina pripadala je Čorbi. Sastav je ponovo bio na broju, vojnički dani bili su iza njih tako da su za "najluđu noć", sa grupom Atomsko sklonište udružili snage i u Pioniru napravili svirku za pamćenje pod imenom "Atomska Čorba".

Vojničke dane Bora Čorba je iskoristio za pisanje pesama za koje je Bajaga pisao muziku, tako da Riblja čorba ulazi u studio i, februara 1981. izbacuje album "Pokvarena mašta i prljave strasti" koji je prodat u 200.000 kopija, dok je Čorba održala turneju u 59 gradova.

Došao je novembar i treći album pod nazivom "Mrtva priroda" koji je kupilo 500.000 fanova osiguravaju da Riblja čorba izbije na vrh domaće scene i postane trn u oku.

Čorba na udaru cenzure

Godine 1982. Riblja čorba započinje turneju "Ko preživi - pričaće". Nesrećnim slučajem, 8. februara, na koncertu u Zagrebu, u velikoj gužvi fanova koji su pokušavali da uđu na koncert Željka Marković (14) je izgažena u stampedu, a od posledica je preminula.

Riblja čorba je već na meti tadašnjeg režima. U novinama izlaze tekstovi koji preispituju njihovu političku podobnost, dok SUBNOR opštine Karpoš u Skoplju, podnosi zahtev za zabranu ploče Riblje čorbe i pesme "Na Zapadu ništa novo" (kao sporni navedeni su stihovi "Za ideale ginu budale" i "Kreteni dižu bune i ginu").

Stvari poprimaju efekat lavine koji dovodi do prekidanja koncerta Riblje čorbe u Čelju i primoravanja Bore Đorđevića da ispuni uslov kako bi mu bilo dozvoljeno da grupa nastupi u Sarajevu – imao je da navede pismeno obrazloženje tekstova pesama koje su želeli da izvedu i potpiše da će "Na Zapadu ništa novo" izvesti na sopstvenu odgovornost. Planirani koncert u Tuzli je otpao jer "organizator nije mogao da garantuje bezbednost", a stvari su smirene tek kada je ondašnji prvi čovek boračke organizacije počeo da brani Čorbu.

Promocija ploče "Mrtva priroda" završena je 11. aprila 1982. koncertom u punom Pioniru, a tada je snimljen i njihov prvi koncertni album "U ime naroda". Ime je aludiralo na početak izricanja presude i političke konfrontacije koje su okruživale Boru Čorbu.

Epilog čitave problematike odigrao se u stilu čuvene "Drug Tito je rekao da su studenti upravu". Na Brozov rođendan, 25. maja Riblja čorba dobija nagradu Gradskog komiteta Saveza socijalističke omladine jer "grupa peva o životu i problemima mladih i postala je unekoliko simbol velikog dela omladine".

U našem Magazinu pročitajte nastavak priče o jednom od najuticajnijih beogradskih bendova.