Ono što danas zovemo Skupštinom grada i predsedništvom Srbije nekada je bio Kraljevski dvor, velelepni kompleks, okružen vrtom, malim jezerom, lalama i skulpturama, dok se unutar zidina nalazio raskošni svet kakav smo viđali isprva u crtanim filmovima, a zatim na ekskurzijama, istražujući Versaj ili Šenbrun.

Najstariji član ove grandiozne skupine je Stari dvor, koji je počeo da se gradi početkom 1881. godine, kako bi se u njega uselili kralj Milan Obrenović, njegova supruga Natalija i sin Aleksandar. Bio je ovo dvorac kakav smo naučili da zamišljamo kada su nam čitali prve bajke: okružen ogradom od kitnjastog, kovanog gvožđa, a zatim i uređenim vrtom, karijatidama na fasadi i stubovima koji pridržavaju balkone, kupolama sa pozlaćenim krunama i ograde na velelepnom stepeništu, staklene bašte i sale za balove sa žutim zidovima i velikim lusterima od venecijanskog stakla. Enterijer opremljen stilskim nameštajem u duhu renesanse i rokokoa, muzički paviljon, zimska bašta u staklu, džinovka biblioteka sa preko deset hiljada razičitih naslova. Zanimljivo je da je projekat bio delo Aleksandra Bugarskog, koji je projektovao i Narodno pozorište. U dvoru se nalazila i mala kapela, koja će sa dolaskom komunizma biti pregrađena.

Foto: Arhiva Narodne biblioteke Srbije

Ruševine Majskog prevrata

Uz dvor se nalazio najstariji deo kraljevskog zdanja - kuća Stojana Simića, političara, trgovca i biznismena svog vremena. On ju je podigao tridesetih godina XIX veka, kada je Terazijsko brdo još bilo daleko od gradske vreve i trinaest godina kasnije je prodao kraljevskoj porodici.

Manje pretenciozna i udobnija, ali jednako raskošna kao Stari dvor, vila u engleskom stilu je bila omiljeno prebivalište Milanovog naslednika Aleksandra i njegove supruge Drage. Paradoksalno, par je upravo ovde kralj Aleksandar ubijen maja 1903. godine, iako je kuća Stojana Simića bila povezana podzemnim prolazima sa ruskim poslanstvom. Saterani u ćošak, Draga i Aleksandar nisu uspeli da pobegnu, već su pronađeni iza jednih skrivenih vrata u spavaćoj sobi, gde su i streljani. Kada je suparnička dinastija Karađorđević preuzela vlast, čitava zgrada je porušena kako ne bi podsećala na tragični događaj.

Foto: Wikimedia

Tako dolazimo do najmlađeg dela slagalice koje će godinama kasnije nostalgičari nazivati "srpskim Versajem". Novi dvor, danas Predsedništvo Srbije, niče 1911. godine kao dvor kralja Petra I Karađorđevića. Kralj Petar je, međutim, prevashodno živeo u vili na Senjaku, dok je dvor, sa svojih 60-tak soba, ostao kao kitnjasti odraz prefinjenog ukusa i moći vladajuće dinastije. U desetine soba spadala su tri velika, glavna salona, devet radnih kabineta, pet kupatila. Impozatan broj prostorija, međutim, nije ono što nas zanima. Od 1935. godine u zgradi je bio smešten Muzej kneza Pavla, kada je uređenje enterijera povereno najboljim stručnjacima, a zidovi su bili ukrašeni delima Sezana, Van Goga, Gogena, a kasnije i domaćih umetnika, od Petra Lubarde, Save Šumanovića do srednjevekovnih fresaka donetih iz manastira sa Kosova i Metohije, gde preovladavaju likovi iz dinastije Nemanjića. Umetnički radovi na zidovima se nisu gomilali nasumično. Postavka je bila pažljivo osmišljena kako bi pokazala svu raskoš srpske istorije slikarstva. Postavka će 1944. postati deo novoformiranog Umetničkog muzeja, odnosno današnjeg Narodnog muzeja. 

I sam Novi dvor je preživeo manja oštećenja prilikom ratova i prevrata. Nakon atentata na kralja Aleksandra 1934. godine, objekat je zvanično pretvoren u muzej. Iako mu je danas vraćena politička uloga, otvoren je i za turističke posete. To znači da ćete imati prliku da vidite kako zgrada izgleda nakon što je pripadala nekolicini različitih vlada, službi, predsednika, tehnički - i nekolicini država. Što daje implicira da pretrpela nebrojeno mnogo promena i da je malo toga ostalo verno njenom izvornom izgledu.

Foto: Arhiva Narodne biblioteke Srbije

Kada se radi o vrtu - on je ponovo nikao tek pre nekoliko godina, kada je između Starog i Novog dvora obnovljena fontana nalik na onu koja je tu stajala skoro vek ranije. U istom maniru je posađeno i cveće i travnjak sa klupicama na kojima danas možete da odmorite šetajući se potezom Slavija - Trg republike, od skora - sa pogledom na spomenik ruskog cara Nikolaja II.