Nakon udruživanja BIP meteorski kreće u razvoj i to u dva pravca: dostići maksimalnu produktivnost i unaprediti tehnološko-tehnički razvoj. A sve sa jednim ciljem: širenje proizvodnog i uslužnog programa i tržista. Tako je krajem 1971. godine proizveden i prvih milion hektolitara piva. I Evropa je sa pažnjom ispratla značajne proizvodne rezultate pivare sa Zapadnog Balkana, čime je BIP stao "rame uz rame" uz najveće proizvođače "hmeljnog napitka" na Starom kontinentu. I nije se tu BIP zaustavio. Prvi je u ondašnjoj državi, SFRJ na tržište plasirao limenku piva.

Razvoj kao osnovni motiv

Iz godine u godinu, dobrom poslovnom politikom, BIP-ovi proizvodi su sve traženiji na tržištu Jugosavije. Uporedo se ulažu znatna sredstva kako bi se ta potražnja na adekvatan način ispratila. Pušta se nova "varionica" piva kapaciteta 700.000 hektolitara, nabavljene su nove linije za otakanje, kako piva tako i sokova, i ne samo u Beogradu. Čačak se modernizuje sa novom flašarom i linijama za otakanje piva i sokova. Pivarcima je to svakodnevnica kada se kaže da je izgrađen novi vriono ležni podrum za 22.000 hektolitara piva, nove linije za otakanje piva sa kapacitetom od 90.000 boca na sat. Sve to dovelo je BIP na prvo mesto pivarstva u ondašnjoj SFRJ, između 12 pivara koliko ih je postojalo.

I opet nešto što je ovu kompaniju činilo prepoznatljivim: instalisana je  linija za otakanje u doj-pak ambalaži sa moćnošću od 10.000 kesica na čas, narod ga je prepoznavao kao "dvojni – C". 

U drugoj polovini prošlog veka u pogon je puštena nova varionica kapaciteta 1,5 miliona hektolitara piva i sladara u Čačku kapaciteta 60.000 tona slada godišnje. Sladara je postala snabdevač i drugih pivara svojim proizvodom. Proizvodnja BIP-a tih godina, u procentima je izgledala ovako: 80 odsto proizvodnje zauzimalo pivo,10 odsto kapaciteta zauzimao je ruski kvas, 5 procenata sokovi i 5 odsto jabukovo sirćeta. BIP je "pokrivao" više od četvrtine tržišta „soka od ječma" cele Jugoslavije, zajedničke države. Beogradsku industriju piva  tada su činili: fabrika piva "Mostar", sokova "Dunavgrad" Krnjača, otakaonica piva i sladara "Čačak", prodajni centari Šabac, Kruševac, Kragujevac, Kraljevo, Užice, Nova Varoš.

Prva linija za limenke u SFRJ 1971. godine

Nakon modernizacije koja je sprovedena do kraja 70-tih godina BIP je postao lider na tržištu piva u SFRJ. Prvi je 1969. godine započeo sa proizvodnjom popularnog napitka "Ruski kvas", da bi se 1971. godine na policama pojavile limenke sa pivom. U paleti proizvoda u bocama tada su na policama bila piva: "Gambrinus", "BIP" svetlo i tamno, "Sveti Stefan", "Avala", a dopunjavali su ga gust i gazirani sokovi, sirće.

BIP sve vreme ulaže u savremenu tehnologiju prateći svetske pivarske tokove. Nabavljaju se najmodernije linije za otakanje piva, a u isto vreme se širi proizvodni program. Ledeni čaj i ledena kafa osamdesetih godina pokazuju koliko je BIP bio u toku savremenih tokova, pa možda i korak ispred. Devedesetih godina iz Skadarlije je potekla i jedinstvena voda "Skadarlija", čije je izvorište bilo zaštićeno debelim slojem naslaga gline. Tako je u cenrtu, ili još bolje epicentru Beograda, pored proizvodnje piva bila i proizvodnja kvalitetne vode. Zamislite, svi skadarlijski restorani služili su pivo i vodu iz BIP-a. I tu se nije stalo.

Suvi pivarski kvasac i sirće našli su svoje mesto na tržištu. I sve se nekako dešava ubrzano. Otvaraju se lokali i pivnice, a stotine porodica u Srbiji sklapaju ugovore sa BIP-om i vezuju svoju egzistenciju za kompaniju otvarajući prodavnice BIP-ovih i Rubinovih proizvoda u svom poslovnom prostoru, najčešće u svojim kućama.

Kamioni kompanije su redovno snabdevale ove specifične prodajne objekte, koji su najčešće bili i jedini prihod srpskih familija koji su stupili u poslovni odnos sa BIP-om.

Skadarlija

Nekadašnja Bajlonijova pivara, kroz BIP doživljava svoju drugu mladost. Kompleks ima 14.000 kvadrata u najstrožem centru Beograda. Objekt pivare, izgrađenog poslovno-tržnog centra sa oko 7.000 kvadrata i pivnicama "Aleksandar", "Bajloni" i "Velika Skadarlija" su sadržaji prostora Skadarlije, i već pominjane mineralne vode "Skadarlija". Ovde u pivnicama, do punog izražaja je dolazio "i miris i ukus" BIP-ovog piva koji je do gostiju stizao posebnim sistemom, odležano i hladno, cevi.

Tranzicija ili nešto drugo

Zlatne godine proizvodnje bile su sedamdesete i osamdesete godine, i rekodnih 1.578.222 hektolitara piva prodatih 1982. Godine. I nije sve bilo bajkovito u godinama BIP-a. Bližila se poslednja decenija prošlog veka, predratne, ratne i poratne godine, koje uzimaju svoj danak. Raspalo se ono veliko tržište. Ekonomska kriza, hiper inflacija, nestašica repromaterijala i mnogo toga što je pratilo zemlju tih godina, prati i BIP. Ali je Beogradska industrija piva odolevala, na neki samo njen znani način. Zveket flaša na trakama za punjenje, slaganje pneumatskim pakericama u prepoznatljivu ambalažu, ni tada nije prestajao. 

Mnogi smatraju da i pored gubitka dobrog dela tržišta nestajanjem Jugoslavije, da je BIP  mogao i morao da opstane kao srpska fabrika piva. Ali… Krajem 1998. godine BIP postaje Akcionarsko društvo "Beogradska industrija piva, slada i bezalkoholnih pića". Sredinom 2003. godine vlasništvo nad kapitalom od oko 29% stiče Republika Srbija po osnovu konverzije potraživanja. I pored toga šta ga je sve snašlo, Beogradska industrija piva 2002. godine na tržište plasira pivo upakovano u plastičnoj flaši, što je za kratko vreme postao tržišni hit. Nedugo zatim u staklenim flašama na rafovima je novi brend - BG pivo. 

U Skadarliji se ne proizvodi pivo i ne flašira voda. Na prostoru nekdašnje pivare je parking i desetak kafića. Prostor na Mostaru od 14 hektara, poivičen Bulevarom vojvode Putnika koji se utapa u Kneza Miloša, zonom Mostarske petlje, koridorom auto-puta i zaleđem železničkog čvora "Beograd centar", predstavlja lokaciji za koju su zainteresovani i domaći i strani ulagači. Tu je planirana izgradnja komercijalnih sadržaja.

I opet: onako hladno, u orošenoj čaši, malo rezi sa dozom gorčine koja "udara" u nepca, neponovljivog ukusa, sa više ili manje pene po želji koja poziva na gutljaj zadovoljstva hmeljskim napitkom, to je bila i prepoznatljivost BIP-ovog piva. Živeli!