Da li znate da je Beograd pre milenijum i po imao ulicu? Da, dobro ste počitali, pre 1500 godina Kalemegdan je imao saobraćajnicu

U Beogradu postoji preko 5500 ulica i svaka od njih ima ili krije neku svoju priču. Mnoge od njih poznate su i van granica zemlje, kao što su statusna Knez Mihailova za koju kažu da je još u vreme starih Rimljana bila centar Singidunuma. Nadovezuju se nazivima Karađorđeva, Cara Dušana, Kralja Petra, Balkanska i mnoge druge ulice. Sve one pulsiraju svojim prepoznatljivim ritmom u samom gradskom jezgru, privlačeći posetioce, kako po sadržajima, tako i po nazivima i samim tim, ulogama koje su imale u prošlosti prestonice i našeg naroda.

Nesporno je da su reke, Sava i Dunav, imali presudnu ulogu da se istorija Beograda proteže i do 6 000 godina u prošlost. Kroz istoriju, reke su bile najbrži, najbezbedniji i najeftiniji način transporta i komunikacije. A ako tome pridodamo prirodno uzvišenje na ušću, eto Kalemegdana i Beograda, epicentara vekovnih dešavanja. U milenijumskom životu naselja u priobalju Save i Dunava, bilo ih je na pretek.

Burna beogradska vremena

Ako se vratimo 15 vekova u prošlost, grad je nosio ime Singidunum. Bio je važno strategijsko mesto duž Vie Militars, značajnog rimskog puta koji je povezivao tvrđave i naselja duž Dunavske granice ili  „limesa“. Sa druge strane te granice bila su ratoborna plemena i narodi. Beše to vreme definitivne podele Rimskog carstva na dva dela, kada se Singidunum našao na severozapadnoj granici Istočnog rimskog carstva ili Vizantije. To je buran period koji se vezuje za upade Huna koji su zauzeli i razorili Singidunum 441. godine. Četiri godine kasnije Vizantijsko carstvo je povratilo grad. Zatim na red u osvajanju doleze Sarmati, potom Ostrogoti, pa 470. godine Gepidi a njih su ponovo isterali Ostrogoti. Vizantijsko Carstvo je ponovo u Singidunumu 510. godine. Zatim je opustošen od Avara. Vizantijsko Carstvo je povratilo grad 8 godina kasnije. Oko 630. godine Sloveni su se naselili u područje oko Singidunuma.

Kaldrma stara 1500 godina

U arheološkim slojevima prilaza Istočnoj kapiji, otkriven je kulturni sloj koji govori o životu naselja u priobalju Save i Dunava, u 2. i 3. antičkom veku i u doba rane vizantije 5. i 6. veka. Arheolozi su, proučavajući prošlost grada, ne tako davno, pronašli najstariju ulicu u Beogradu. Kaldrma stara milenijum ipo, govori i dopunjava mozaik bogate istorije prestonog grada. Locirana u Donjem gradu, podno Kalemegdana na desnoj obali Dunava, između Istočne, kapije Karla VI i Vidin kapije, iz doba Rimljana i rane Vizantije. Reč je o ostatku ulice, pristupnoj komunikaciji koja je podnožjem padine vodila prema Donjem gradu iz dela grada oko današnje Dušanove ulice.

Ulica pokrivena kaldrmom u to doba samo ukazuje na značaj komunikacije i organizovanosti tadašnjeg Beograda. Koliko je korišćen i bio u funkciji, pokazuju i danas vidljivi tragovi kolskih točkova na kaldrmi. I to nije sve. Ispod slojeva na kojima leži ova ulica otkriveni su ostaci antičkog i posleantičkog vremena.

Dečiji grob

Neposredno pored otkrivene, sada već zasigurno najstarije sačuvane beogradske ulice, na dubini od nekoliko metara pronađen je dečiji grob koji datira iz 4. ili sa početka 5 veka. U Rimsko vreme bio je običaj da se mrtvi sahranjuju duž glavnih puteva, pa se tako sahranjivalo i pored te ulice koja je vodila do dela naselja na Donjogradskom platou. Ovaj deo Kalemegdana, izuzetne istorijske riznice, čuva mnogobrojne tajne iz prošlosti Beograda. U tom pogledu, Kalemegdan predstavlja pravi arheološki biser, spomeničko nasleđe i za buduća arheološka istraživanja.