U prvom delu opisali smo zimske i poneki prolećni datum sa plavih beogradskih tabli, a sada nastavljamo kroz letnje mesece sve do jeseni. Pošto smo kao granicu postavili ulicu sa najtužnijim datumom u novijoj beogradskoj istoriji, Ulicu 6. aprila, ovu šetnju počinjemo pričom o gradu koji se posle razaranja digao iz pepela.

11. april – „novi“ grad na levoj obali Save

Po svršetku Drugog svetskog rata, Beograđane je sačekala misija dizanja prestonice iz pepela. 1948. godine, na dan 11. aprila, zvanično je počelo da se gradi i sa leve obale Save. Kraj „starog“ je nikao i Novi Beograd, a ulica sa ovim nazivom nalazi se u novobeogradskom naselju Ledine.

20. april – rođendan Komunističke partije Jugoslavije

Još jedan rođendanski datum, 20. april, proslavio je osnivanje Komunističke partije Jugoslavije. Sve je počelo davne 1919. godine, kada je u Beogradu održan osnivački kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije. Već iduće godine partija dobija skraćeno ime, a po datumu njenog osnivanja nazvana je i ulica u Železniku.

7. jul – još jedan (nezvanični) ustanak protiv fašizma

Od svih pobuna koje je upamtio glavni grad beše i Dan ustanka naroda Srbije. Iza njega je kao inicijator stala Komunistička partija, a narod je ponovo ustao protiv nemačke okupacije.

Prva „akcija“ dogodila se 7. jula 1941. godine. Nadomak Krupnja u selu Bela Crkva za antifašističku govornicu je stao Žikica Jovanović Španac, komunista poreklom iz Valjeva. Na narodni zbor potom su pristigla i dva žandarma. Dok su pokušavali rasturiti skup, Španac im je presudio hicima iz vatrenog oružja.

Tim povodom, već nakon oslobođenja Jugoslavije, 7. jul je proglašen kao Dan ustanka naroda Srbije. Međutim, revizija istorije usledela je nekoliko decenija kasnije, kada je Okružni sud u Šapcu 2009. godine rehabilitovao dvojicu žandarma.

Ipak, datum je ostao na tablama nekoliko beogradskih ulica: u Kaluđerici, Leštanima, Ostružnici, Velikoj Moštanici, Malom Mokrom Lugu i u Grocki. Ulica 7. jula postojala je i u samom centru grada, ali od 1997. godine i ona nosi ime kralja Petra.

16. oktobar – dan kada je oslobođena Zvezrada

Oktobar 1944. godine bio je istorijski mesec za Beograd. Oslobođenje prestonice od okupatora potrajalo je jedva desetak dana, a jedan od većih uspeha izvojevan je 16. oktobra 1944.

Nemci su najžešći otpor pružali na Velikom Vračaru. Nakon sukoba u uličnim borbama, srpska armija uspela je da ih okruži sa svih strana. Akcija je počela već oko 1 čas izjutra, a nastavila se žestokim napadom na opkoljenog neprijatelja.

Nemačka vojska razbijena je već istog dana. Nije joj pošao za rukom ni pokušaj povlačenja iz grada – taktički raspoređeni na najkritičnijim tačkama, oslobodioci su im odmah presekli put. Preostali Nemci stradali su od neuporedivo jačih protivnika, koji su istog dana oslobodili Mirijevo i Zvezdaru.

Po završetku rata, 16. oktobar proglašen je za dan opštine Zvezdara. Datum se pritom nalazi na tabli još jedne prestoničke ulice u naselju Mirijevo II.

20. oktobar – Beograd je najzad slobodan

Nakon 1.287 dana pod nemačkom okupacijom, prestonica je izvojevala konačnu pobedu. Četiri dana po oslobođenju Zvezdare, dugo očekivanu slobodu donele su joj Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije i Crvena armija.

Tog 20. oktobra 1944. godine zvanično je okončana Beogradska operacija. Grad je po oslobođenju postao politički, vojni i administrativi centar Jugoslavije. Otuda je i ovaj istorijski datum našao mesto na uličnim tablama, a osim na Zvezdari, Ulica 20. oktobra nalazi se u naseljima Borča, Boleč, Leštane i Kaluđerica.

Prvi deo priče:

Istorija ispisana na plavim tablama: koje događaje obeležavaju datumi beogradskih ulica?