Iza vrata, naizgled sasvim obične kuće porodice Lazić u Ulici Josipa Slavenskog 19a na Banjici, nalazi se jedan tajni i zapanjujući svet koji brižljivo čuva udruženje „Adligat“ u svom Muzeju knjiga i putovanja.

Kada otvorite ova vrata, pokrenućete magiju i sve što je delovalo obično, postaće čudesno. Ovde se, pod jednim krovom, nalaze jestiva knjiga od pirinča, knjiga od slonovog izmeta, Teslina pisma, Edisonov rukopis i još dva miliona vrednih knjiga i eksponata.

Šta je zapravo „Adligat“

Reč je o stručnom bibliotečkom terminu kojim se označava veći broj knjiga u okviru istih korica. Naime, nekada su korice bile veoma skupe, pa se među samo jedne povezivalo više knjiga. S tim u vezi, može se povući lepa paralela sa Muzejom porodice Lazić – biblioteka stara 250 godina, 112 legata naših cenjenih književnika, umetnika i značajnih intelektualaca i obilje kultura i jezika među zidovima-koricama jedne kuće.

No za razliku od nekadašnjih okolnosti, kada su se knjige spajale u jedan okvir iz ekonomskih i praktičnih razloga – danas je smisao „Adligata“ drugačiji. Simbolizuje jedinstvo različitosti.

Kada se osvrnete oko sebe, pa pogledate uvis, zadivljeni ste ne samo obiljem od 200.000 eksponata, već i organizacijom ovog prostora od 1.000 kvadrata. Sve je pregledno i brižljivo raspoređeno u okviru 18 salona. Elegantno, odmereno, a opet bogato bojama, teksturama i stilovima. U svakom uglu osećaju se velika posvećenost i pažljiva namera.

Zanimljivo je i to da se u izložbenom prostoru nalazi samo 10 odsto „knjigobogatstva“ Muzeja, dok se najveći deo, od gotovo dva miliona eksponata, čuva u magacinu.

Knjige vredne prelaska preko Albanije

Udruženje za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat“ osnovano je 2012. godine. Reč je o inicijativi Viktora Lazića, koji je osnivanjem Udruženja želeo da očuva kulturno blago svoje porodice staro više od dva veka.

Pre njega, osam generacija Lazića brinulo se o knjigama i kulturi. Tradiciju sakupljanja knjiga započeo je sveštenik Mihajlo Lazić početkom 18. veka. Aleksandar Lazić, Viktorov čukundeda, prvi put je otvorio biblioteku za javnost 1882, u mestu Kumane kod Zrenjanina.

Viktor se danas najviše ugleda na svog pradedu Luku Lazića, koji je ulagao gotovo nadljudske snage kako bi tokom oba svetska rata, od 1908. do 1946, očuvao fond od oko 20.000 knjiga. Naime, Luka je i kao vojnik, tokom povlačenja srpske vojske preko Albanije – mislio na knjige i nosio ih preko surovih obronaka sa sobom.

Izazovi se nisu smanjili ni posle Drugog svetskog rata kada su Lazići knjige zakopavali ispod vinograda kako ih ne bi uzele komunističke vlasti.

Odrastajući uz mnoštvo vrednih knjiga, Viktor je još kao devetogodišnjak maštao da napravi kulturnu instituciju u kojoj će čuvati i razvijati vredno porodično nasleđe. Kada je, kao stariji, ostvario svoj san, i osnovao Udruženje „Adligat“, podršku su mu pružila pedeset tri pisca, glumca i intelektualca. Tako se u Muzeju mogu videti vredne zaostavštine Miodraga Pavlovića, Ljubomira Simovića, Milovana Danojlića, Mirjane i Pavla Vujisića i mnogih drugih.

Kaleidoskop srpske i svetske istorije

Pored knjiga u ovom Muzeju nalaze se i drugi unikatni predmeti.

Porodica Leko darovala je Muzeju originalan nameštaj kraljice Natalije, tako da su u posebnom salonu izloženi kraljičin orman, stolice i toaletni sto.

Zahvaljujući porodici Bešević, tu se čuva i vrlo vredan štap kralja Milana.

Zbirka Jovana Vujića, čuvenog kolekcionara, sadrži oružje korišćeno u Prvom srpskom ustanku, kao i sablju jednog od Karađorđevih vojvoda. Nadomak sablje izloženo je i originalno pismo Hajduk Veljka Petrovića.

Pažnju privlači i raskošan nakit princeze Ksenije Petrović Njegoš, ćerke kralja Nikole. U pitanju je srebrni pojas kovan na Kosovu krajem 18. i početkom 19. veka, kao i prsluk rađen zlatnim nitima.

Posebno vredan raritet su pisma koja je Nikola Tesla napisao nekadašnjem konzulu Jugoslavije Radoju Jankoviću, a zahvaljujući poklonu jedne Indonežanke, koja je želela da ostane anonimna, u Muzeju se nalazi i originalan rukopis Tomasa Edisona.

„Adligat“ kao svetionik kulture

Vrednost Viktorovog podviga i dela prepoznata je širom sveta. Ljudi „Adligat“ doživljavaju kao svetionik kulture. Stoga, kada putuje, otvaraju mu se mnoga važna vrata. Imao je priliku da bliže upozna unuke Hajla Selasija, ćerku Muhameda Hate, kulturnu elitu Sejšela… O njegovom dobrom glasu svedoči i to što je delegacija novinara čak iz Alžira došla u Beograd samo da bi izveštavala o Muzeju knjige, ali i činjenica da se ljudi iz najrazličitijih delova sveta, od Njujorka, do Okinave, javljaju Muzeju sa željom da mu poklone svoje vrednosti.

O pismima Nikole Tesle do kojih je došao, izveštavalo je 450 svetskih medija, a među njima i „Njujork tajms“. Jedan od zidova Muzeja ukrašen je poklonom Japana – u pitanju je uramljen i vrlo redak potpis pisca Harukija Murakamija.

Sve ovo pomoglo je Viktoru da, sa svojih putešestvija u 100 zemalja lakše prikupi knjige i vredne predmete i potom ih dopremi u Beograd i smesti u Muzej knjiga i putovanja. To su obično veoma zahtevni poduhvati. Tako je, na primer, iz Vladivostoka slao gotovo pola tone materijala, prvo vozom do Moskve, a onda šleperima do Srbije.

6 knjiga koje nećete zaboraviti

U Muzeju se nalaze i mnoge knjige koje nisu namenjene za čitanje. Ipak, iz njih se mnogo toga može naučiti o kulturi, religiji i navikama jednog naroda.

Tako iz knjige od slonovog izmeta možete saznati mnogo toga o životu na Tajlandu. Naime, slonovi su tamo poput domaćih životinja. I budući da su biljojedi i da ostavljaju velike količine izmeta, Tajlanđani su se dosetili i njihovu balegu počeli da koriste kao izvor celuloze od koje prave beležnice, knjige i foto-albume.

Etiopske knjige-amajlije se ne otvaraju, već su zašivene. Reč je o pravoslavnim knjigama na kojima su ispisane molitve i delovi Biblije. Predstavljaju zaštitu od zlih sila i neprijatelja. I, mada izgledaju kao ogrlice, nose se oko ruke, odmah ispod ramena.

Pored knjiga-amajlija izložene su i vrlo male knjige od fetusa ovaca. Naime, kada prilikom napora i promena ispaše, ovce izgube plod i izbace ga, Etiopljani od njega prave najmekšu i najkvalitetniju kožu za izradu knjiga.

Posebno atraktivna je knjižica od 3,5 mm, manja od nokta, odštampana u Gutembergovom muzeju. Zbirka minijaturnih knjiga nalazi se i u okviru Legata Ljubivoja Ršumovića, našeg pesnika, koji je i jedan od važnih osnivača „Adligata“.

Tibetanske knjige u obliku rotirajućeg cilindra pokazuju koliko je univerzalno verovanje u magijsku i religijsku snagu ispisanog teksta. Cilindri se okreću kako bi tekst molitve, koji je kružno savijen unutra, putovao do neba.

Vrlo je interesantna priča o knjizi od pirinča. Potiče iz Kine, gde bogate porodice u svojim bibliotekama imaju i „skladište hrane“ u vidu jestivih knjiga. Ta pojava je nastala zbog straha koji među bogatima postoji već vekovima – da će preko noći izgubiti sve što imaju.

Sva ova čudesa možete videti u Muzeju knjiga i putovanja koji će vas dočekati otvorenog srca i sa željom da vam knjige prikaže sveobuhvatno, u svoj njihovoj složenosti i raznorodnim ulogama koje ima. Jer knjiga je i umetnički predmet, deo obreda. Predstavlja simbol civilizacije, kulture, čovekovog razvoja i postojanja.