Danas je gotovo nemoguće proći Uzun Mirkovom ulicom a da ne primetite srebrnu statuu koja nonšalatno izviruje iza vrata naoko sasvim obične zgrade. Srebrni šaljivdžija je Mladen Sekulović, svetu bolje poznat kao holivudski megastar Karl Malden, a zgrada je sedište Jugoslovenske kinoteke. Iza vrata nalazi se čudesni svet sedme umetnosti koji već dve godine priča jednu beogradsku priču staru više od veka. 

“Naš muzej filma” Jugoslovenske kinoteke

Već dve godineJugoslovenska kinoteka u stalnoj postavci ima “Naš muzej filma” koji predstavlja razvoj naše kinematografije. Otvoren je u sam osvih pandemije, u januaru 2020. godine povodm sedamdeset godina osnivanja Kinoteke. 

Stalna postavka sastoji se iz 28 tematskih celina u okviru kojihi su periodi iz vremena Kraljevine Srbije, Kraljevine SHS, Velikog i Drugog svetskog rata, perioda Yu filma i srpske kinematografije posebno obrađeni. Ovde se ne završavaju filmsa čudesa. 

Tu su legati Ljubiše Samardžića i Pavla Vujisića, za koga je jednom prilikom veliki Orson Vels rekao: “Dvojici ljudi na svetu zavidim - jedan je Akiro Kurosava, a drugi Pavle Vuisić”. I u jednom i drugom legatu dosta je ličnih predmeta koji na svojevrstan način govore o njima kao filmskim klasicima, ali u isto vreme i o našoj kinematografiji. Od Smokijevog dela garderobe iz legendarnog filma “Valter brani Sarajevo”, do šubare koju je Orson Vels poklonio Pavlu Vujisiću nakon snimanja “Bitke na Neretvi”. Ili stola oko koga je napravljena “atmosfera” iz “Maratonaca”, a koji je poklon Vujisićeve porodice.

 I to su samo “inserti” filmskog bogatstva i kinematografije koje je smešteno u zdanju na Studentskom trgu, koje je i samo svedok naše burne istorije. 

Zamalo sve da nestane

“Zaglušen ratnom kakofonijom i s naporom pokušavajući da se oduprem talasima nerazuma koji rastu na obe strane, hteo bih da podsetim stratege koji svakodnevno planiraju bombardovanje na značaj ‘Jugoslovenske kinoteke’. Ovo je jedan od tri najvažnija filmska arhiva na svetu, bitan segment pamćenja ovog veka. Uništiti pamćenje, kao što to čine oni koji uništavaju krštenice stotina hiljada ljudi, znači uništenje istorijskog identiteta, budućnosti kao i prošlosti.

Važno je takođe upamtiti da svi zaposleni u ovom arhivu nastavljaju, kao da je sve normalno, da rade svoje svakodnevne poslove na konzervaciji i zaštiti zbirke kojoj svet priznaje vrednost nenadoknadivog kulturnog blaga" - napisao je te 1999. godine čuveni režiser Bernardo Bertoluči. Pismo podrške, jedan od retkih glasova razuma u vreme bezumlja primio je i sačuvao dugogodišnji alfa i omega Jugoslovenske kinoteke, Radoslav Zelenović. 

Nažalost, ovaj apel Oskarovca i jednog od najvećih umetnika 20. veka ostao je gotovo neprimećen. U nepojmiljivom činu raketiran je bunker Jugoslovenske biblioteka u Bubanj potoku u ome se nalazio 31 milion metara filmske trake. U samo par trenutaka uništeno je preko 80.000 kutija za čuvanje filmova, pretežno evropske i američke produkcije. Oni koji su bombardovali arhiv, praktično su uništili i sopstvenu kulturnu baštinu jer se u depoima Jugoslovenske kinoteke nalaze i jedini primerci ostvarenja starih filmskih majstora. 

Ma koliko bila duboka ova rana, toliko je novi vek doneo i ponovo rađanje Kinoteke. Posle decenija potucanja i problema sa smeštajem bogatog arhivskog materijala, Kinoteka je našla svoj novi dom 2011. godine u renoviranoj zgradi na obodu Studentskog trga. Zgradu je izgradio knez Aleksandar Karađorđević, Karađorđev sin 1846. godine. Tu je osnovan Crveni krst u nas. Tu je francuski general Franše d’Epere dodelio je Legiju časti Beogradu a na optuženičkoj klupi za ratne zločine sedeo je fašistički general fon Ler. A tu je i Teo Angelopulos snimao „Odisejev pogled“.

Devet godina kasnije, otvorena je i stalna postavka “Naš muzej filma”. O kvalitetu rada i značaju Kinoteke i Muzeja govori i priznaje koje su 2021. godine dobili kao najbolji muzej u Srbiji.