Nekada su vas na ulazu u Beograd iz pravca Brankovog mosta pozdravljala dva neobična domaćina Beograda – velika reklama sa veselim dživdžanom koji vam je želeo dobrodošlicu i vitki beli stub sa leve strane puta. I dok vrapca nema već deceniju i nešto, neobični obelisk i dalje je tu.

Ali, ako biste nekog od Beograđanina, koji nestrpljivo cupkaju na stanici i čekaju bus koji će ih odvesti put Novog Beograda i Zemuna, pitali kakav je to spomenik, malo je verovatno da biste dobili tačan odgovor.

Kada je Beograd bio centar nesvrstanog sveta

Završetak Drugog svetskog rata pobudio je nadu da je završeno vreme sukoba između naroda i početak perioda trajnog mira. Međutim, ni deceniju posle završetka rata počele su nove podele – s jedne strane Severnoatlantski savez, a sa druge Varšavski pakt. U sredini su ostale zemlje koje nisu želele da se priklone ni jednoj ni drugoj strani, čak i ako su im bile ideološki bliske.

Tako je sredinom pedesetih godina prošlog veka rođena ideja o stvaranju "treće političke struje", koja je okupljala oko sebe zemlje koje su sebe nazivale nesvrstanima. Prvi korak da stvaranju Pokreta nesvrstanih učinjen je na konferenciju u Bandungu, u Indoneziji 1955. godine, da bi potpisima Tita, Nehrua i Nasera bio ozvaničen na Brionima godinu dana kasnije.

Proći će čak pet godina do održavanja prve zvanične konferencije Pokreta nesvrstanih. Za njenu lokaciju odabran je Beograd, koji septembra 1961. godine postaje centar nesvrstanog sveta. Tom prilikom u Beograd će se sliti 25 državnika iz svih delova sveta i preko 850 akreditovanih novinara.

Kako bi grad opravdao ovu čast, zahvaljujući tadašnjem gradonačelniku Branku Pešiću, izvršeni su opsežni radovi na uređenju ulica, obnovi vodovoda i kanalizacije, proširenju smeštajnih kapaciteta. Tada je nikao i Park prijateljstva na Ušću, a Palata federacije dobila svoje prve (privremene) stanare. Jedan o ovih graditeljskih poduhvata bio je uređenje parka na trouglu Kosančićevog venca, Pop Lukine i Brankove ulice. U njegovom centru biće postavljen obelisk, spomenik na ovaj značajan datum.

Foto: Milena Arsenić

Delo neznanog autora

Zvanična adresa obeliska je Park nesvrstanim zemljama, a spomenik nosi ime Obelisk nesvrstanih zemalja. Za naše krajeve neobični četvorostrani spomenik visok je 27 metara i sužava se pre vrhu, tako da iz daljine pomalo liči na svemirsku iglu usmerenu ka nebu. Interesantno je da njegovo autorstvo nije poznato, pošto ni u jednom zvaničnom spisu nije naveden autor spomenika, te se u ovim ili onim prilikama idejno rešenje pripisivalo vrsnim arhitektama Siniši Vukoviću, Dušanu Milenkoviću i Svetislavu Ličini.

Tu se kurioziteti vezani za spomenik ne završavaju. On je, u stvari, jedan od dva obeliska koji su te istorijske 1961. godine podignuti u Beogradu. Drugi se nalazio na Trgu Marksa i Engelsa, današnjem Trgu Nikole Pašića i bio je privremenog karaktera, napravljen od čeličnih cevi. Noću bi ovaj obelisk na trgu sijao upečatljivom svetlošću, osvetljen čitavom mrežom neonskih cevi.

Takođe, na spomeniku kod Brankovog mosta  se po prvi put našao i novi grb, odnosno amblem Beograda, koji je bio osavremenjena i dorađena verzija grba koji je 1931. godine osmislio Đorđe Andrejević Kun. Smatra se da su se na ovaj potez gradske vlasti odlučile upravo zbog održavanja Prve konferencije nesvrstanih u Beogradu.

Akcija "piši-briši"

Kako su Nesvrstani otišli, a Beograd se vratio u stare tokove, tako je i Obelisk postao samo još jedan od spomenika kome se značenje polako gubilo. Još jednom dolazi na naslovne strane 1989. godine kada je obnovljen povodom održavanja Devete konferencije nesvrstanih zemalja. Tom prilkom je Beograd dobio i Gadafijeve kamile, a obelisk tablu sa natpisom:

"Obelisk podignut septembra 1961. godine povodom Prve konferencije nesvrstanih zemalja. Obnovljen avgusta 1989. godine povodom Devete konferencije nesvrstanih zemalja".

Tokom decenija svog postojanja spomenik je neretko bio na meti vandala, tako da je komunalnom preduzeću zaduženom za održavanje obeliska postao redovni zadatak da svakih nekoliko meseci skidaju naslage farbe sa kamena.