Šumadijska planina Kosmaj udaljena je samo 55 km od Beograda. Njene padine prostiru se kroz pet beogradskih opština spajajući: Mladenovac, Sopot, Grocku, Barajevo i Voždovac.

Nekada porpište važnih istorijskih događaja, danas uživa status zaštićenog prirodnog dobra zbog izuzetno očuvane prirode u kojoj je čovek ostavio tek poneki trag. Kosmaj je poznat i kao jedno od omiljenih izletišta Beograđana. Sećanje na vremena slobodarske borbe Kosmajaca još se čuvaju u zapisima, spomenicima i manastiri koji su na njoj izgrađeni.

Kosmajska Sveta gora

Istorija kaže da su prve naseobine nastale još u rimska vremena, kao rudarski kampovi za rudare koji su iskopavali rudu gvožđa. Ipak, svoj procvat doživljava za vreme vladavine despota Stefana Lazarevića koji obližnji Beograd bira za svoju prestonicu. U to vreme, sa raznih strana pristižu brojni učenjaci, umetnici, prepisivači, monasi koji bežeći od turske najezde svoje utočiste nalaze u despotovini. Naseljavaju se na pitomim obroncima Kosmaja koji postaje verski centar severne Srbije i despotovine. Kosmaj toga perioda je poznat i kao „Kosmajska Sveta gora“ o čemu svedoče mnogi manastiri koje je despot Stefan podizao ili popravljao.

Na Kosmaju se nalaze manastiri Kasteljan, Pavlovac, Tresije, manastiri u Velikoj lvanči, Babama i Stojniku kosmajskom. Neke od ovih manastira despot Stefan je koristio kao letnje rezidencije ali i kao konaci iz kojih je vodio državničke poslove ili organizovao velike prepisivačke centre.

Kosmaj kroz ratove

Zbog svoje strateški važne lokacije, Kosmaj je oduvek bio poprište ratova i sukoba, a Kosmajci, koji su učestvovali u svim značajnijim ratovima, bili su poznati kao vešti i hrabri ratnici. Učestvovali su u Boju na Kosovu 1389. godine. Priča se da je Stojan Popović, iz sela Popovića odveo na Kosovo 400 ratnika, a vojvoda Duča 80 konjanika. Takođe, prema legendi, pod Kosmajem rodio se Ivan Kosančić, poznati srpski junak Kosovskog boja.

U XVIII veku stanovništvo Kosmaja u tursko-austrijskim ratovima bilo je na strani Austrije. U selu Nemenikuće, koje se nalazi nedaleko od Kosmaja, rodio se srpski književnik Milovan Vidaković. U selu je proveo detinjstvo, ali je nažalost njegova porodica morala da izbegne iz ovog kraja.

I u Prvom srpskom ustanku Kosmaj igra značajnu ulogu. Naime, 11. februara 1804. godiine uperena je prva ustanička puška protiv Turaka kada je ranjen zloglasni dahija Aganlija. Karađorđe je sa ustanicima u ovom kraju zapalio turske hanove u Sibnici, Drlupi, Rogači i Dučini. U Drugom srpskom ustanku Kosmajci su učestvovali na strani kneza Miloša Obrenovića.

Kosmajci su učestvovali i u Srpsko-turskom ratu 1876-1878. godine, zatim u balkanskim ratovima 1912. i 1913. godine. U Prvom svetskom ratu imali su značajnog udela u bitkama na Ceru i Kolubari 1914. godine. Zatim u delu gde se danas nalazi hotel Kosmaj i bazen, gde su vođene jedne od najstrašnijih borbi, odakle je neprijatelj bio proteran na Savu i Dunav. Na planini Kosmaj, na vrhu Beli kamen, nalazi se spomen kosturnica, podignuta 1935. godine kaoSpomenik srpskim ratnicima poginulim u Prvom svetskom ratu, u odbrani Beograda.

Kraci spomenika kao zaštitni simbol Kosmaja

U Drugom svetskom ratu na području Kosmaja delovao je čuveni Kosmajsko-posavski partizanski odred, a palim borcima iz tog odreda je na vrhu planine 1971. godine podignut dominantan spomenik čiji je autor čuveni arhitekta Bogdan Bogdanović. Napravljen u obliku stilizovane zvezde čiji se kraci probijaju iznad krošnji okolnog drveća, spomenik je simbol ustaničke i slobodarske iskre koja je zasijala na ovim padinama.

Danas je spomenik donekle prepušten zubu vremena, ali zbog svog neobičnog izgleda predstavlja često citiran primer spomenika podizanih u posleratnoj Jugoslaviji.

Pođimo u šetnju Kosmajem

Etimolozi kažu da je ime Kosmaj nastalo kao kombinacija keltske reči cos (šuma) i predindoevropske reči maj (planina), što možda i najbolje opisuje ovu planinu, čije su padine prekrivene bujnom bukovim i hrastovim šumama, i tek ponegde četinarima.  

Ukoliko se uputite u šetnju Kosmajem uz malo sreće možda vidite i neku vevericu, zeca, fazana, srnu ili lisicu. Kroz šumu se pružaju uređene i dobro utabane i označene staze, te ne morate da brinete za udobnost i sigurnost. Duž puteva i puteljaka koji vode ka vrhu postavljene su drvene klupe i stolovi za odmor, kao i igrališta koja će pružiti zabavu onim mlađima. Takođe, zbog svoje blizine i mreže seoskih i sporendih puteva koji vode do planine, Kosmaj je i poznata destinacija na biciklističkoj mapi Srbije.

A kada se popnete na vrh Kosmaja, očekuje vas skriveni vidikovac sa koga se pruža pogled na pitome brežuljke Šumadije i drugu beogradsku planinu, Avalu.

U podnožju Kosmaja je selo Koraćica, gde mnogi Beograđani imaju vikendice, a u blizini je i prelepo Markovačko jezero. Pitoma i netaknuta priroda, dobro uređene staze, nezagađeni izvori, strujanje vazduha kojie čini Kosmaj vazdušnom banjom, već generacijama unazad su razlog zašto mnogi Beograđani biraju ovu planinu kao mesto za porodične izlete ili kraći odmor.