Da li ste se ikada zapitali šta znače inicijali "M.O.1860." na Terazijskoj česmi?

Terazijski trg, ulica i celi Terazijski plato dobili su ime po građevinama - vodotornjima, koje su za turskog "vakta" u Beogradu izgrađene kako bi čaršiju koja se naglo širi u 17. veku snabdele vodom. Jedan od tih tornjeva, koji je visinom nadvisivao sva tadašnja zdanja, nalazio se upravo na mestu današnjih Terazija. Voda je sa Bulbudera cevima od pečene gline spuštana do podzemnih cisterni, u kojima je pomoću pumpi podizana na viši nivo, kako bi imala pritisak za napajanje beogradskih javnih česmi i amama. Ove kule su se, sem kod današnjeg Hotela "Moskva, nalazile su i kod "Ruskog cara" i "Grčke kraljice". Turci su te rezervoare nazivali - terazije za vodu.

Foto: Digitalna Narodna biblioteka Srbije - Terazije oko 1904. godine

U slavu kneza

U vreme dolaska kneza Miloša na vlast, područje današnjih Terazija bilo je slabo naseljeno i činile su ga bašte i voćnjaci. Do promena dolazi usled odluke kneza da na obracima tadašnje turske varoši naseli srpsko stanovništvo iz raznih delova centralne Srbije. Cilj je bio da se i na taj način izmeni struktura stanovništva čaršije i pokazaže da su Srbi napokon svoj na svome. Zbog sve većeg broja stanovnika, došlo je do velikih problema sa vodosnabdevanjem. Tako je još 1838. godine upućena molba knezu Milošu da se izgradi nova česma. Međutim, politika je "umešala svoje prste", došlo je do svrgavanja Miloša i njegovog odlaska iz zemlje, što je prolongiralo izgradnju. Biće potrebne dve smene dinastija i dve decenije do konačnog rešavanja problema.  

A kakvo je stanje sa snabdevanjem vodom tog doba bilo, najslikovitije prenose Srpske novine iz 1. jula 1858.godine:

"Ne znamo, jeli negde bilo reči u novinama o česmi ovde na Terazijama, ali na svaki način vredno je i korisno da se o tome štogod progovori. Česma ova najglavnija je u varoši našoj ne samo po položaju svom kako da zadovolji vodom žitelje mesta, nego i za to , što je tuda glavni prolaz ka trgovini naše iz unutršnjosti , pa tim više treba da se tu stane i dogovori vode. Ali , rečeno drugim rečima, česma ova ne samo da nije od  dovoljne pomoći za potrebe, nego se to pre može nazvati mestom , gde će se grupe momaka i dečurlije, sluga i služavki, danju i noću skupljati, pa tu propušteno dugo vreme čekajući doći do potrebne vode i time se namire, često pak i do bitke između njih dođe, bespomoćno pritom razbijajući testije i drugo posuđe, što dešava svaki dan zbiva, a to opet utoliko i vlasti posla zadaje , što takve slučajeve ispitivati i rešavati mora. A zašto to da se događa ? Za to , što ta česma stoji onakva , kakva se od nekada zatekla, sa samo jednom lulom. Gledajući druge varoši po stranim zemljama, ovakve česme na mesto dovode se po potrebi odmah u stanje izobilja vodom , za to se tamo gornji slučajevi bitki i razbijenog posuđe i ne događa, nego to samo kod nas biva. Pa nije li zato nemoguće, da ta česma i dalje tamo stalno ostane, ako hoćemo i želimo da predrečene slučajevi ne bivaju kod naše omladine, koji nam nisu u stanju štetu nadoknaditi, a ne pravo bi bilo to od njih i tražiti , jer je očiglednan uzrok da se te štete i događati moralo."

Svoj povratak u Srbiju Miloš je želeo da proslavi i ovekoveči nečim velelepnim i na korist građana. Godine 1860. sredstvima kneza Miloša Obrenovića, Terazijska česma je sagrađena. S toga i na česmi u gornjem delu dominiraju inicijali "M. O. 1860."  Sudbina je htela da iste godine Miloš umre.

Autori česme su Franc Janko i italijanski kamenorezac Franc Loran. Napravljena je od svetlog krečnjačkog kamena izvađenog na Tašmajdanskom majdanu.

Savremenici su zapisali da je izgradnja česme počela 18.jula 1859. godine. Tom prilikom upriličena je svečana proslava, sa muzikom, igrom i majmunom u generalskom odelu, a od prvog udarca čekića do danas, česma je ostala mesto na kome su se okupljali Beograđani da podele dnevne novosti i probistre koju. I to je prvo mesto na kome je "boravila" Terazijska česma.

Foto: Digitalna Narodna biblioteka Srbije - Terazije početkom veka 

Problemi sa vodosnabdevanjem koji ne haju za vekove

Izgradnja česme bila je samo privremeno rešenje. Po oslobođenju Beograda, 1867. godine, snabdevanjem vodom u Beogradu nisu bili zadovoljni ni građani ni vlast. Krenulo se u planiranje i izgradnju, ali je tek 25 godina kasnije, 12. jula 1892. godine osvećenjem Terazijske česme, pušten u rad novi beogradski vodovod. Tada je česma zamenila staru tursku česmu i kulu vodotoranj, cisternu. I Beograd je tako dobio trg Terazije. Ipak, to nije bilo njegovo prvo ime. Od 1872. godine zvao Ulica kneza Milana, zatim od 1886. Ulica kralja Milana, a od 1913. nosio je naziv Prestolonaslednikov trg. Zvaničan naziv Terazije, ovaj trg dobija tek 1940. godine.

Foto: Digitalna Narodna biblioteka Srbije - Česma u porti topčiderske crkve

Kad kamen putuje

Gledajući iz današnje vizure, česma je bila na mestu gde je sada saobraćajnica, nasred Terazija. U odnosnu na današnji položaj, nalazila se malo ukoso prema hotelu Balkan, i tu je gotovo pola veka napajala žedne. Godine 1911. usledila je rekonstrukcija trga, po planovima francuskog arhitekte Eduara Ležera. Ovaj plan nije predviđao postojanje česme, te je izmeštena na svoju drugu lokaciju u portu topčiderske Crkve svetih Petra i Pavla. Ovde će kao spomenik, pošto nije bila u funkciji, provesti burne godine dva rata i smene raznih društvenih sistema

Na inicijativu javnih radnika, građana, poslenika kulture i nadležnih gradskih institucija, doneta je odluka da se Terazijska česma, koja je u međuvremenu 1965. godine proglašena spomenikom kulture, vrati na Terazije. Tako, nakon 64. godine boravka u crkvenoj porti, Terazijska česma svoje "putešestvije", treće po redu, završava 1975. godine kada je vraćena na sadašnju lokaciju. 

Foto: Digitalna Narodna biblioteka Srbije / B. Debeljković - Terazije bez česme

Obelisk Terazijske česme ili mesto gde se menjaju sličice

Danas je Terazijska česma jedno od glavnih gradskih sastajališta. To je mesto gde tokom vikenda možete videti grupe Beograđana raznih generacija, od 7 do 77 godina, koji uz punu koncentraciju razmenjuju sličice. Tu se sreću oni stariji, koje ovaj hobi vraća u mladosti i oni mlađi, koji i pored sve sile savremenog elektronskog sveta, i dalje gaje hobi svojih roditelja. A iz lavljih glava teče mlaz vode.

Terazijska česma, pored istorijske, društvene i kulturne, ima i arhitektonsku i umetničku vrednost. Ukupne visine oko 8 metara i prečnika 10 metara, izrađena je kao spoj više umetničkih epoha: klasicizma, romantizma i gotike. Dekoracija se sastoji od stilizovanih floralnih elemenata, slepih arkadica i maskerona sa lavljim glavama iz kojih teče voda. Na vrhu centralnog obeliska, nalazi se metalna vaza.

Poslednja restauracija i sanacija, uzrokovana dugotrajnim uticajem atmosferskih prilika, izvršena je 2002/2003. godine.