Mesto najzapaljivijeg filma u Beogradu je Jugoslovenska kinoteka - jedna od najstarijih ustanova kulture grada Beograda, osnovana davne 1945. godine. Iako Jugoslavija odavno ne postoji, ona i danas služi kao arhiv zapaljivih (nitratnih) prvenstveno jugoslovenskih i srpskih, ali i inostranih filmova i kao i drugih filmskih materijala poput scenarija, fotografija, knjiga…

Prvenstveno je bila namenjena filmskim radnicima radi upoznаvanja sа istorijom rаzvitkа filmа i nаjznаčаjnijim filmskim delima. Njen prvi direktor bio je čuveni Milenko Karanović, a njeno osnivanje i funkciju svojim potpisima na Pravilniku o radu podržali su i Vladislav Ribnikar i Josip Broz Tito.

Danas se Kinoteka sastoji se arhiva, biblioteke i muzeja. 

Arhiv Kinoteke

Prva građa koja se našla u Arhivu Kinoteke spašena je iz fabrika za preradu sirovinskog materijala. Naime, prvi filmovi beleženi su na nitratnom filmu koji je veoma zapaljiv, pa je stoga čuvan u nemačkim bunkerima ispod Tašmajdana. Opasnu građu su tadašnji vatrogasci predali fabrikama poput Borova, ne bi li bila bezbedno prerađena, a odatle je spašeno oko 200 kutija koje su postale osnov kinotečkog fonda.

U narednim godinama, fond se proširivao donacijama građana, arhiviranjem novosnimljenih filmova, otkupima i razmenama sa sličnim organizacijama širom sveta. Uskoro arhiv Jugoslovenske Kinoteke postaje jedan od 5 najznačajnih na svetu, a danas broji više od sto hiljada filmova. Najstariji domaći sačuvani film u ovom fondu je "Кrunisanje kralja Petra Кarađorđevića" iz 1904. godine.

Кontinuiran rad na bogaćenju filmskog fonda krunisan je pronalaskom kolekcije filmova prvog srpskog producenta Svetozara Botorića  (među kojima je i najstariji srpski i balkanski igrani film "Život i dela besmrtnog vožda Кarađorđa" iz 1911. godine) i pionira filma Đoke Bogdanovića (kolekcija obuhvata filmove iz perioda 1912-1913 godine) njihovom restauracijom i ponovnom predstavljanju javnosti.

Arhiv je podeljen na četiri kategorije: filmovi o Srbiji, domaći filmovi snimljeni pre 1945. godine, domaći filmovi snimljeni nakon 1945. godine i strani filmovi - potonja je najobimnija, te je najviše i doprinela svetskom ugledu Jugoslovenske kinoteke. Osim čuvanja, Kinoteka se bavi i zaštitom fimske arhivske građe, pa su tako zapaljivi filmovi prvo presnimavani na nezapaljivu (acetatnu traku), a već više od decenije, filmovi se i digitalizuju.

Originalna dela čuvaju se u specijalnom depou na Košutnjaku, a neka od njih mogu se pogledati na Festivalu (zapaljivog) nitratnog filma koji Kinoteka organizuje od 1999. godine na ovamo. Filmovi predstavljeni na ovom festivalu snimani su od 1895. do 1953. godine, kada se široka upotreba nitratnog filma. Do sada je na ovom festivalu prikazano više hiljada fimova.

Biblioteka i muzej

Osim filmova, u Kinoteci se čuvaju i prateći filmski materijali - knjige i časopisi iz oblasti filma i ostala literatura o filmu, fotografije, scenariji, knjige snimanja, dijalog liste, fotografije, skice dekora i kostima, reklamne materijali, makete, plakete, stari predmete iz oblasti kinematografije i sve što je od interesa za filmsku umetnost i proizvodnju.

Kinotekina biblioteka nastala je 1949. godine i danas broji preko 23 hiljade knjiga, 60 strukovnih časopisa, oko 1,5 miliona novinskih članaka i isečaka koji se bave temom filma i skoro 10 hiljada scenarija, sinopsisa, knjiga snimanja i dijalog lista stranih i domaćih filmova. Tu se čuvaju i legati istaknutih filmskih stvaralaca: Slavka Vorkapića, Radoša Novakovića, Vlade Petrića, Dušana Stojanovića, Nikole Majdaka, Dejana Кosanovića, Vande Кrajinović i drugih.

U ovom trenutku Biblioteka Кinoteke je stacionirana na dve lokacije, u Uzun Mirkovoj 1 i u Spasićevom prolazu, a traje i razvoj Videoteke koja, koja će posetiocima omogućiti da filmove gledaju na računarima.

Zlatni pečat

Kinoteka dodeljuje i prestižno priznanje "Zlatni pečat" koji se dodeljuje zaslužnim filmskim radnicima. Prizanje su do sada dobili najeminentniji umetnici, kako sa lokalne, tako i sa globalne scene: Đuzepe de Santis, Petar Bačo, Jirži Mencl, Emir Кusturica, Liv Ulman, Teodoros Angelopulos, Nikita Mihalkov, Jurij Jakubisko, Danijel Olbricki, Harvi Кajtel, Volker Šlendorf, Anrej Кončalovski, Tomislav Pinter, Jan Troel, Кen Rusel, Šarl Aznavur, Madžid Madžidi, Alen Rob Grije, Ana Кarina, Vim Venders, Lik Beson, Bob Rafelson, Vitorio Storaro, Velimir Bata Živojinović, Mira Banjac, Miša Radivojević, Ričard Drajfus, Кarlos Saura, Olivera Кatarina, Petar Božović, Mirjana Кaranović i Bogdan Diklić.