U vreme kada su je zvali "nova" zgrada Pošte broj 2 u Savskoj ulici sa lakoćom je oduzimala dah svakome ko bi na nju bacio pogled. Ljudi bi zastajali zatečeni monumentalnim zdanjem impresivne arhitekture koja je odisala evropskim ambicijama Beograda.

Ali, vreme čini svoje. Vek kasnije preturen preko glave učinio je da ova gradska lepotica, ne samo zadobije ožiljke, već u potpunosti promeni lični opis. Tačnije, postane neprepoznatljiva senka svoje nekadašne veličine. A sve zahvaljujući bombama i negdašnjoj političkoj ideologiji.

Foto: Digitalna Narodna biblioteka Srbije - Pošta na razglednici iz tridesetih godina

Frajla u Beogradu

Zgrada pošte broj 2 nastala je u vremenu poleta i novog elana na čijim krilima je Beograd napredovao nakon Velikog rata. Projektovanje objekta prepušteno je arhitekti Momiru Korunoviću, čoveku koji je srpskoj prestonici podario brojna monumentalna zdanja, zbog čega je prozvan "Srpski Gaudi".

Pošta broj 2 postavljena je na parceli odmah uz Železničku stanicu i Korunović je svojim projektom 1927. godine uklopio dva objekta u jednu celinu. U to vreme ovaj kraj nosio je ime Vilzonov trg. Ime je izgovarano sa "z" u to vreme, a naziv je dobio prema Vudro Vilsonu, predsedniku Sjedinjenih američkih država.

Radovi su započeli 1928. i samo godinu dana kasnije objekat je bio završen. Pošta broj 2 zasijala je svojom fasadom srpsko-vizantijskog stila, sa primesama baroka i romantizma.

Od 300.000 ljudi koji su živeli u Beogradu tog vremena, nije bilo duše koja je mogla odoleti da dođe i pogleda ovo zdanje. Istovremeno, Zgrade pošta broj 2 dočekivala je svakodnevno putnike koji su pristizali i obično tridesetak minuta provodili diveći joj se.

Nažalost, ovo remek delo srpskog Gaudija nije imalo sreće. Lepota zgrade bila je kratkog veka. Nije izdržala novi rat.

Foto: SkyScrapecity - Oštećena Zgrada pošte broj 2 uslikana za vreme oslobođenja Beograda 1944. 

Kad sila udari lepota propada

Zgrada pošte broj 2 uspravno je dočekala bombardovanje Beograda 6. aprila 1941. godine. Pretrpela je manja oštećenja, ali se nije dala pred napadom nacističke Nemačke. I stameno se držala sve do 1944. i "Krvavog Uskrsa", kada su saveznici bombardovali srpsku prestonicu.

Objekat je pretrpeo dodatna teška oštećenja u borbama za oslobođenje Beograda koje su usledile. Drugi svetski rat ostavio je duboke ožiljke na licu ove beogradske lepotice. Njena predivna fasada bila je uništena, a od starog sjaja nije ostalo ni traga.

Jedino što se moglo učiniti je obnova zgrade. Nažalost, ovo rešenje nije uspelo da povrati stari sjaj zdanja.

Foto: Wikimedia commons / Mister No - Pošta u Savskoj danas

Restauracija Zgrade pošte broj 2

Trg na kome se objekat nalazio 1947. godine, kada je započeta restauracija, imao je novo ime – Trg bratstva i jedinstva. U istom duhu koji je podrazumevao raskidanje svake veze sa predratnim sistemom, sprovedena je i obnova zgrade pod dirigentskom palicom Pavla Krata.

Na konkursu komisija je donela odluku da se sve sprovede u soc-realističkom duhu novog vremena. Ukratko – beton na sve četiri strane.

Krat je imao ideju koja nije mogla biti dalje od Korunovića na arhitektonskom spektru kreativnosti i umetnosti.

Zgradu je odmah skratio za dva sprata. Kitnjasta fasada? Nikako. Poskidani su svi ornamenti i elementi koji su imali dekorativnu svrhu i uvećavali monumentalnost zdanja. Za tili čas, objekat koji je služio na ponos prestonici postao je betonska kutija sa prozorima. Pošta je štrčala od svoje okoline poput tikve među kondirima.

Više niko nije bio oboren s nogu izgledom negdašnje frajle. Emocije su prošle uravnilovku.

Dalja sudbina Zgrade pošte broj 2 ostaje da se vidi. Ima onih koji sa idejom da bude srušena, ali i ljudi koji se zalažu za to da bude obnovljena i vraćena u prvobitno stanje.