U Sitničkoj broj 33 na Senjaku nalazila se ordinacija jednog neobičnog lekara – doktora Vorgića. Pored toga što je bio civilni i vojni lekar, bio aktivni učesnik društvenog života i pokušao je da osnuje centralnu medicinsku biblioteku u Beogradu.

Neobičan doktor

Doktor Ljubomir Vorgić završio je medicinu na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Ubrzo je otkrio da je interna medicina njegova ljubav te joj se posvetio u potpunosti. Svoju karijeru počeo je kao vojni lekar te se ponovo vratio školovanju, ovaj put za rezervnog sanitetskog poručnika. Pošto je savladao sve neophodne veštine za samostalan rad kao vojni lekar, doktor Vorgić dobija posao u vojsci. Na ugovor je radio u Prvoj podoficirskoj pešadijskoj školi „Kralj Aleksandar I“. Godine 1935. čuveni general Petar Živković (koji je vedrio i oblačio srpskom vojnom i političkom scenom tog vremena) ukazom je dr Vorgiću produžio ugovor na dodatne 2 godine i to za platu od 24.000 dinara.

Foto: UB "Svetozar Marković" / Screenshot 

Doktor Vorgić bio je posvećen svom poslu i radio ga je sa neizmernom ljubavlju zbog čega je i napredovao. U čin rezervnog sanitetskog poručnika imenovan je 23. februara 1925. godine. Devet godina kasnije, ovaj lekar podiže kuću u Sitničkoj 36a na Senjaku prema projektu arhitekte Jovanovića. Dr Vorgić u svom novom domu otvara internističku ordinaciju i počinje da prima pacijente u popodnevnim časovima.

Foto: UB "Svetozar Marković" / Screenshot 

 

Predavanja na radiju

Doktor Vorgić imao je bogat društveni život. Po povratku iz francuske u kojoj se usavršavao 1931. godine, počeo je da posećuje koncerte, izložbe i druga gradska dešavanja. Bio je rado viđen gost gotovo svih okupljanja. Na Radio Beogradu, ovaj vedri lekar, držao je niz zapaženih predavanja u sklopu emisije Eskulapov humor. Voleo je ljude i ljudi su voleli njega. Zbog toga su njegove emisije bile rado slušane, a on rado pozivan da gostuje i deli svoje znanje.

 

Foto: UB "Svetozar Marković" / Screenshot 

Brodska nesreća

Doktor Ljubomir Vorgić bio je u jednoj teškoj i neobičnoj nesreći iz koje je, srećom, uspeo da izvuče živu glavu. Ovaj nesvakidašnji udes dogodio se kod Novog Sela kada je čamac koji je prevozio putnike, pokušao da pristane uz brod Zagreb. Nažalost, desila se neka greška i čamac sa ljudima udario je u brod i prevrnuo se. Svi putnici su popadali u vodu. Jedna osoba je i nastradala. Doktor Vorgić je srećom bio je spasen. Pošto su ga izvukli iz vode i odveli na obalu, lekar je ispričao novinaru Politike koji je došao da pokriva ovaj slučaj da se zahvaljuje advokatu iz Durmitorske ulice koji mu je dao svoje odelo i odvezao ga do kuće na Senjaku. Doktor Vorgić zahvalio se tim putem i svim drugim ljudima koji su mu tog dana pomogli.

 Foto: Privatna arhiva porodice Vorgić

Centralna medicinska biblioteka

Doktor Ljubomir Vorgić uvideo je problem stručnog napredovanja i usavršavanja koji su imali lekari. Naime, stručna biblioteka imala je ograničen broj knjiga i naučnih radova i nije bilo dozvoljeno da se knjige iznose van biblioteke. Kako je dr Vorgić zaključio, „Mi gotovo ne znamo za biblioteke koje daju knjige van svojih prostorija. Kako današnji poslovni čovek može u miru da čita samo u svom domu i to posle svršenih dnevnih poslova. Međutim, biblioteke rade u vreme kada i ostala preduzeća“.

U tadašnjim bibliotekama bilo je jako malo medicinskih knjiga i naučnih radova, te lekari koji su hteli da obnove ili unaprede svoje znanje nisu mogli to da urade. Potreba za ovim delima bila je vrlo velika, a ponuda gotovo nikakva. Medicinski fakultet i lekari su u svojoj privatnoj biblioteci imali nezavidan broj ovih stručnih knjiga, ali do njih se teško moglo doći. Doktor Ljubomir Vorgić odlučio je da se pozabavi ovim problemom i predložio je da se osnuje centralna medicinska biblioteka koja bi pohranjivala stručnu literaturu i iz koje bi lekari mogli da pozajmljuju knjige i nose ih kući. U tom trenutku u Beogradu i okolini radilo je preko 700 lekara kojima je bio potreban pristup najnovijim istraživanjima, ali i starim knjigama radi obnove znanja.

Doktor Vorgić predao je Lekarskoj komori konkretan predlog da se osnuje centralna medicinska biblioteka koja bi bila smeštena u prostorijama Srpskog lekarskog društva i koja bi izdavala knjige van svojih zidova. Ovaj predlog naišao je na oduševljenje i u Komori i među lekarima. Konačno ne bi kaskali za svetom i imali bi pristup novinama u medicini.

  Foto: UB "Svetozar Marković" / Screenshot 

Nažalost, do ostvarenja ove sjajne ideje nije došlo. Doktor Vorgić ostao je upamćen kao lekar velikih i naprednih ideja.